Vlada Crne Gore uputila je parlamentu Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, kojim se, kako se navodi u obrazloženju, unapređuje postojeći sistem zaštite prirodnih resursa i jača primjena principa zagađivač plaća.

Predloženim rješenjima preciziraju se nadležnosti državnih organa, uvode nove definicije, proširuju obaveze operatera i pooštravaju kaznene odredbe za one koji ne preduzmu mjere za sprečavanje ili sanaciju štete.

U obrazloženju se ističe da je cilj izmjena potpuno usklađivanje sa Direktivom 2004/35/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, koja je u međuvremenu dopunjena Uredbom Evropske unije iz 2019. godine.

„Pravo zaštite životne sredine predstavlja jedan od ključnih instrumenata regulisanja i upravljanja održivim razvojem, koji je prepoznat kao jedan od temeljnih ciljeva savremenog međunarodnog prava i javnih politika. Ostvarivanje održivog razvoja podrazumijeva uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja životnom sredinom, usmjerenog na smanjenje rizika od zagađenja, sprječavanje degradacije ekosistema i plansko, racionalno korišćenje prirodnih resursa“, navodi se u obrazloženju Vlade.

Naglašava se značaj principa prema kojem troškove sanacije snosi onaj ko je štetu prouzrokovao.

„Zakon kojim se uređuje odgovornost za štetu u životnoj sredini predstavlja važan regulatorni mehanizam za sprovođenje načela ‘zagađivač plaća’, kojim se jasno utvrđuje obaveza operatera da snosi odgovornost za štetne posljedice svojih aktivnosti“, ističe se u dokumentu.

Predlogom zakona propisano je da je operater dužan da, čim postoji neposredna opasnost od nastanka štete, bez odlaganja preduzme preventivne mjere i o tome obavijesti Agenciju za zaštitu životne sredine i nadležnu inspekciju.

Ako je šteta već nastala, operater mora odmah preduzeti mjere za njeno ograničavanje i sprečavanje daljeg širenja, kao i izraditi predlog mjera remedijacije i program praćenja stanja životne sredine nakon sprovedenih aktivnosti.

Ukoliko operater ne postupi po nalogu nadležnih organa, ili ga nije moguće identifikovati, država će imati pravo da sama sprovede potrebne mjere, uz mogućnost naknadne refundacije troškova.

„Kada je šteta nastupila, operator je dužan da sprovede odgovarajuće mjere remedijacije. Mjere remedijacije obuhvataju skup mjera ili kombinaciju mjera usmjerenih na oporavak, rehabilitaciju ili nadomještanje oštećenih prirodnih resursa i njihovih funkcija, uključujući i privremene mjere i mjere za ublažavanje posljedica štete“, navodi se u obrazloženju.

Novim rješenjima predviđeno je i uključivanje zainteresovane javnosti i nevladinih organizacija u postupke koji se odnose na štetu u životnoj sredini.

Organ uprave biće obavezan da obavijesti podnosioce zahtjeva, lokalne samouprave, Ministarstvo ekologije i nadležne inspekcije o pokretanju postupka ili eventualnom odbijanju zahtjeva, a te informacije moraće da budu objavljene i na internet stranici nadležnog organa.

Protiv odluke o odbijanju zahtjeva žalbu će moći da podnesu i operateri i zainteresovana javnost.

Elektronska evidencija i izvještavanje EU

Jedna od novina je i uvođenje obaveze vođenja elektronske evidencije o svim slučajevima štete u životnoj sredini. Evidencija će sadržati podatke o vrsti štete, datumu njenog nastanka i djelatnosti kojom je izazvana.

Predviđeno je i da se ti podaci dostavljaju Evropskoj komisiji svakih pet godina, ali će se ta obaveza primjenjivati tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Kazne do 80.000 eura

Izmjenama su precizirane i prekršajne odredbe. Pravna lica koja ne preduzmu propisane preventivne mjere, ne prijave opasnost ili ne sprovedu remedijaciju moći će biti kažnjena novčanom kaznom od 4.000 do 80.000 eura.

Za odgovorna lica u kompanijama predviđene su kazne od 2.000 do 8.000 eura, dok će preduzetnici moći biti kažnjeni iznosom od 4.000 do 24.000 eura.

Pored novčanih sankcija, za pojedine prekršaje biće moguće izricanje zaštitne mjere zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 dana do šest mjeseci.

U Vladi ocjenjuju da će predložene izmjene doprinijeti efikasnijoj primjeni zakona i ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.

„Predloženim zakonom obezbjeđuje se dalje usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa Direktivom 2004/35/EZ i njenim izmjenama, čime se ispunjavaju obaveze iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, naročito u okviru pregovaračkog Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene“, navodi se u obrazloženju koje prati zakonski predlog.