“U proteklom periodu Crna Gora je sprovela najintenzivniji niz reformskih aktivnosti u oblasti energetske politike u posljednjoj deceniji. Kada je riječ o strateškim dokumentima, usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NEKP), oblast energetske i klimatske politike je značajno unaprijeđena. Nadalje, novi zakon o energetici precizira energijske djelatnosti, reguliše zahtjeve i uslove za obavljanje tih djelatnosti, kako bi se osiguralo kvalitetno i sigurno snabdijevanje energijom do krajnjih kupaca, kao i da bi se podstakla proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora i visoko efikasne kogeneracije, postupak organizacije upravljanja tržištem električne energije i gasa, kao i druga pitanja od značaja za energetski sektor. Energetska politika predstavlja instrument socijalne sigurnosti. Novom uredbom ranjivim kupcima u potpunosti se subvencioniše trošak električne energije do 600 kW mjesečno, čime se štite najugroženiji građani uz očuvanje stabilnosti sistema i punu usklađenost sa evropskim standardima,“ naveo je ministar Šahmanović.

Kako je saopšteno iz Vlade, Šahmanović je skrenuo pažnju i na značajne rezultate koji su već postignuti u oblasti energetike.

“Puštanjem u rad prve faze vjetroparka Gvozd snage 57 MW, Crna Gora je napravila istorijski iskorak u energetskoj tranziciji i nakon više decenija dobila prvi novi državni proizvodni objekt iz oblasti obnovljivih izvora energije. Istovremeno, već je ugovorena naredna faza razvoja kroz dodatnih 20 MW novih kapaciteta. U oblasti energetske efikasnosti premašeni su planirani ciljevi. Umjesto 60.000 m2 obnovljeno je preko 120.000 m2 javnih objekata, uključujući zdravstvene ustave sa značajnim energetskim uštedama,“ dodao je Šahmanović.

Ministar je napomenuo da Ministarstvo energetike i rudarstva paralelno sa reformama i unapređenjem zakonodavnog okvira intenzivno radi i na jačanju investicionog zamaha i pozicioniranju Crna Gora kao pouzdane i atraktivne destinacije za ulaganje u energetiku.

“Potpisivanjem memoranduma o razumijevanju sa Republikom Italijom otvorili smo novo poglavlje regionalne integracije kroz spajanje tržišta električne energije i nastavak realizacije druge žile podmorskog elektroenergetskog kabla, čime će se kapacitet prenosa između Crne Gora i Italiji udvostručiti. Istovremeno, kroz međudržavne sporozume sa Francuskom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i kroz intenzivne aktivnosti na zaključivanju sporazuma sa Sjedinim Američkim Državama stvaramo snažna partnerstva sa najznačajnijim globalnim akterima u oblasti energetike. Formiranjem zajedničke kompanije Masdar – Elektroprivreda Crne Gore stvaramo pretpostavke za ubrzanu realizaciju velikih projekata iz obnovljivih izvora energije, dok sa japanskom kompanijom JERA sprovodimo ozbiljnu studiju izvodljivosti o potencijalima razvoja LNG sektora u Crnoj Gori. Sve ove aktivnosti potvrđuju da na više frontova sa kredibilnim međunarodnim partnerima radimo na diversifikaciji energetskog sektora i stvaranju temelja za dugoročan i održiv razvoj i veću energetsku sigurnost. One donose nova radna mjesta, nova znanje i ekspertize, podstiču razvoj lokalnih zajednica i jačaju ukupnu konkurentnost crnogorske ekonomije. To je suština pravedne tranzicije – da promjene koje sprovodimo budu razvojna šansa za građane, privredu i buduće generacije,“ ispričao je Šahmanović.

Poseban fokus na današnjoj sjednici je stavljen na projekte koji se realizuju u Pljevljima kroz Budžet Crne Gore za 2026. godinu, socijalnim aspektima tranzicije i uspostavljanju Trening centra za zelene poslove.

Na značaj nove razvojne perspektive Pljevalja ukazao je izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković.

“Cilj menadžmenta Rudnika uglja Pljevlja jeste potpuna posvećenost očuvanju radnih mjesta i sigurnosti zaposlenih, kroz otvoren dijalog sa sindikatima, nevladinim sektorom, Opštinom i Vladom. Samo tako možemo reći da je pravedna tranzicija zaista pravedna. Izazovi su pred nama, ali ostajemo opredijeljeni za što duži rad Rudnika uglja u primarnoj djelatnosti. Istovremeno planiramo konkretne projekte koji će otvoriti novu razvojnu perspektivu za Pljevlja i region postepeno i transparentno,” istakao je Laković.

Sjednica je okupila predstavnike državnih institucija, međunarodnih partnera, lokalne samouprave, privrede i civilnog sektora, s ciljem daljeg unapređenja procesa pravedne i održive energetske tranzicije. Sjednici su između ostalih prisustvovale Katharina Gassner, viša ekonomistkinja za energetiku pri Svjetskoj banci, Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić i ministarka javnih radova Majda Adžović koja je prdstavila projekate koji se kroz Zakon o budžetu Crne Gore za 2026. godinu realizuju u opštini Pljevlja.

Na sjednici su potvrđeni ključni dokumenti i aktivnosti u procesu pravedne tranzicije Crne Gore, uključujući Mapu puta pravedne tranzicije sa Akcionim planom, Plan sprovođenja obuka za prekvalifikacije u okviru pravedne tranzicije u regionu uglja Pljevlja.

Na današnjoj sjednici predstavljen je status izrade Plana pravedne tranzicije, Pregled koncepta daljinskog grijanja, kao i pregled komunikacionih aktivnosti.

“Današnja sjednica Savjeta za pravednu tranziciju pokazala je da razvoj Pljevalja posmatramo odgovorno i dugoročno, vodeći računa da ekonomske promjene budu prilika za nova ulaganja, nova radna mjesta i bolji kvalitet života svih građana,“ poručila je ministarka Adžović.