Predlog predviđa i obavezu vlade da reaguje ako populacija dostigne 9,5 miliona stanovnika, što bi, kako se navodi, direktno uticalo na politiku imigracije i slobodno kretanje ljudi.
Evropska komisija je saopštila da pažljivo prati glasanje, ističući da je slobodno kretanje ljudi “ključni element” odnosa Brisela i Berna.
Švajcarska, iako nije članica EU, ima bliske ekonomske i pravne veze sa tim blokom, uključujući pristup šengenskom prostoru i sporazume koji omogućavaju slobodno kretanje radne snage.
Stručnjaci upozoravaju da bi usvajanje inicijative moglo da dovede do prekida ili ozbiljnog narušavanja postojećih sporazuma sa EU, što bi potencijalno ograničilo pristup švajcarskih kompanija evropskom tržištu i imalo posljedice po građane Švajcarske koji žive u državama članicama EU.
Predstavnici švajcarske poslovne zajednice izrazili su zabrinutost, navodeći da bi ograničenja imigracije mogla negativno da utiču na tržište rada i dostupnost kvalifikovane radne snage.
Protiv inicijative su i švajcarska vlada i sve velike stranke, kao i sindikati, koji tvrde da će ona lišiti bolnice i hotele prijeko potrebnog osoblja i nanijeti štetu teško izgrađenim odnosima sa EU i ostaviti Švajcarsku, koja nije članica Unije, izolovanu u veoma opasnom svijetu.
S druge strane, zagovornici inicijative, iz redova desnice predvođene Švajcarskom narodnom partijom, tvrde da je rast stanovništva prevelik i da opterećuje infrastrukturu, tržište nekretnina i životnu sredinu, te da je potrebno da se uvedu strože kontrole migracije.
Prema posljednjim anketama, blaga većina građana trenutno je protiv predloga, iako je razlika između pristalica i protivnika mala, dok je dio birača i dalje neodlučan.
Ishod glasanja bi dugoročno mogao da utiče na odnose Švajcarske i EU, uključujući buduće pregovore o postojećim i novim bilateralnim sporazumima.
Broj stanovnika Švajcarske je brzo porastao od 2002. godine, kada je iznosio 7,3 miliona, do današnjih 9,1 milion, od koji su 27 odsto strani državljani.
Većinu glasača koji su za ograničenje broja stanovnika brinu, kako navode, prenatrpani vozovi, skupi stanovi i rastući zdravstveni troškovi.
