Podaci CBCG pokazuju da je tokom samo jedne godine sektor fizičkih lica povukao nevjerovatnih milijardu eura novoodobrenih kredita, vođen rastom primanja i izraženom tražnjom za likvidnošću i nekretninama. Ovaj trend neprekidnog rasta zaduženja građana datira još od 2013. godine.

Povoljni trendovi na tržištu rada, oličeni u padu stope nezaposlenosti na 10,7 odsto i realnom rastu prosječnih neto zarada od 11,3 odsto, značajno su povećali prividnu kreditnu sposobnost građana. Dug stanovništva sada čini čak 29,2 posto BDP-a, što je skok od 3,4 procentna poena za samo 12 mjeseci.

Posmatrano prema namjeni, gotovinski (nenamjenski) krediti i dalje su neprikosnoveni izbor crnogorskih građana, sa udjelom od 60,2 odsto u ukupnoj masi novih kredita.

Zbog visokih rizika koji proizilaze iz ovakvog nivoa neobezbijeđenog zaduživanja i očitog disbalansa u njihovoj ročnosti, Centralna banka je bila prinuđena da produži važenje makroprudencijalnih mjera za ove kredite do kraja 2026. godine.

Druga po veličini kategorija su krediti za kupovinu i adaptaciju stanova.

Kada se njima pridodaju i krediti za izgradnju građevinskih objekata, ove stambeno-građevinske investicije čine blizu jedne četvrtine ukupnog novog duga. Interesantno je da građani pokazuju sve veću finansijsku informisanost, pa su krediti za refinansiranje obaveza prema drugim bankama izbili na treće mjesto po učešću, jer klijenti aktivno traže povoljnije uslove.

Zaduživanje građana je i dalje skuplje od zaduživanja privrede – prosječna kamatna stopa na ukupno stanje duga iznosila je 6,98 procenata.

Ipak, pod uticajem inicijative CBCG o preporučenom ograničavanju kamata iz marta 2024. i pada tržišnih referentnih stopa, kamatna stopa na novo zaduživanje pala je sa 7,86 na 6,90 odsto u 2025. godini. To je dodatno podstaklo rast ukupnog novog zaduženja za 25,9 posto u odnosu na godinu ranije.

Uprkos eksploziji zaduživanja, kvalitet duga je poboljšan. Iznos nekvalitetnog duga (NPL) stanovništva opao je za 6,7 odsto na 44,2 miliona eura, te sada čini svega 1,9 posto ukupnog duga građana.

Istovremeno, depoziti stanovništva su dostigli istorijski maksimum od 2,5 milijardi eura (godišnji rast od 14,7 odsto), čime su građani očuvali poziciju neto kreditora sistema, iako je ona blago opala na 1,1 odsto ukupne aktive banaka.

U ročnoj strukturi duga dominiraju dugoročni aranžmani – preko tri godine inicijalne ročnosti ima čak 95,8 odsto duga, dok je 99,9 posto kredita vezano za euro.