U biračkom spisku i dalje se nalaze preminuli građani, a Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da bez izmjena zakona nije moguće utvrditi njihov tačan broj. Tokom jedne od provjera, iz biračkog spiska izbrisane su 173 preminule osobe, dok za još 99 postoje indicije da su umrle u inostranstvu, ali se i dalje vode u evidencijama.
„Došli smo do toga da smo 173 naša sugrađanina koji su preminuli, a koji su bili upisani u birački spisak, evidentirali, imali pouzdane podatke o tome da su preminuli, upisali ih u registre preminulih, a samim tim ih izbrisali iz biračkog spiska. Ali smo kroz istu akciju došli do toga da imamo 99 osoba za koje postoje indicije da su preminule, najvjerovatnije da su živjele i preminule u inostranstvu, ali mi nemamo pouzdane podatke i oni se još uvijek vode u registrima prebivališta, samim tim i u biračkom spisku“, kaže Novica Obradović iz MUP.
Dodatnu sumnju u tačnost biračkog spiska otvara i podatak o neslaganju između broja birača i broja punoljetnih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori. Prema podacima MUP-a, razlika je veća od 48 hiljada osoba.
„Analizom podataka, došli smo do toga da preko 35.000 naših državljana privremeno odsustvuje van Crne Gore. Znači, imaju boravište u nekoj drugoj državi zbog ekonomskih ili nekih drugih razloga. Međutim, ono što je interesantno, da među tih 35.000 imamo njih preko 14.000 koji su izjavili da van Crne Gore žive duže od 20 godina“, kazao je Obradović.
Iz MUP-u poručuju da je za sređivanje biračkog spiska neophodno mijenjati zakone, omogućiti terenske kontrole i povezivanje državnih registara. Tvrde da bez tih mehanizama nije moguće utvrditi stvaran broj spornih evidencija, niti u potpunosti otkloniti višedecenijske probleme u biračkom spisku.
