Ercegović je kazao da žele da Vlada i Ministarstvo imaju jasan odnos prema statusu Crne Gore kao međunarodno priznate države, pravu očuvanja i poštovanja suverenosti i pravu na njenu adekvatnu atribuciju pitanja teritorijalne cjelovitosti.

“Očekujemo od Vlade da se na adekvatan način koriste alati koji im pripadaju po međunarodnom javnom pravu. Školski brod Jadran je već toliko obrazložen i argumentovan… Smatram da u svim tim pitanjima posebno treba izdvojiti pitanja koja su nesporno politička i ona mogu da budu dosta relativizovana sa aspekta konačnih rješenja”, istakao je.

Ocijenio je da je Prevlaka apsolutna politička kapitulacija Crne Gore.

“I to je neprihvatljivo”, poručio je Ercegović.

Nema tu, rekao je, velike filozofije – ili ste suvereni ili niste.

“To su politički pregovori koji mogu da izdrže određene vrste kompromisa, ali ne trulih, nego onih na principima suvereniteta i reciprociteta. Ukoliko je neophodno evidentirati da je bio zatvor, sabirni centar, logor – da se obilježi u Boki Kotorskoj – okej. Ali moraju biti obilježeni svi drugi logori i centri u državi koja to od nas traži. Ako se obeštećuju njihovi zatvorenici, žrtve – to je sve ljudski i to se mora poštovati, ali mora i druga strana biti zadovoljena… U tom slučaju će naš narod razumjeti ponašanje Ministarstva i Vlade. U suprotnom – neće, jer je ono štetno i po državu i po građane”, dodao je Ercegović.

Kazao je i da javnu podršku po pitanju razgraničenja nisu dobili ni od koga, sem Demokratske narodne partije i njenog predsjednika Milana Kneževića.

“Koji javno to iznosi i nema, čini mi se, dilemu kako treba braniti teritorijalni integritet i državni suverenitet Crne Gore, bez, naravno, krajnjeg, onog najgoreg vida odbrane”, poručio je Ercegović.

Ocijenio je da je apsolutno neprihvatljivo da se tako značajno državno pitanje dovodi u kontekst dnevnopolitičkih interesa bilo kog političara i stranke.

“Pitanje je državno, a ne stranačko”, zaključio je Ercegović.

Politikolog Aleksandar Ćuković osvrnuo se na set zahtjeva koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori.

“Lista koja je uspostavljena bila je nešto kraća, pa kako se dobijaju pozitivni odgovori Evropske unije – ona se proširila”, ukazao je Ćuković.

Došlo se, dodao je, do osam zahtjeva.

„Svjedoci smo i prilikom svake posjete hrvatskih zvaničnika, pa i samog obilaska broda Jadran, što je, rekao bih, i sa stanovišta diplomatije neprimjereno, da je konstantno jedna strana insistirala na tome da uputi poruku Crnoj Gori da put Crne Gore prema EU vodi preko Hrvatske”, istakao je Ćuković.

Kazao je i da je jedan od predloga naše Vlade da mi obeštetimo porodice zatvorenika i žrtava logora Lora.

“Niz je tu čudnih problema”, ocijenio je on.

Vlada, smatra politikolog, treba da pokaže veću dozu transparentnosti u vezi sa ciljevima koje treba da proklamuje kada je riječ o nacionalnom interesu.

“To u ovom trenutku nedostaje i zbunjuje našu javnost”, zaključio je Ćuković.