Specijalista turizma Petar Golubović iz Centra za istraživanje i razvoj turizma kazao je za Biznis.me da rješavanje infrastrukturnih ograničenja predstavlja, možda, i najdirektniji način da crnogorski turizam uđe u novu fazu razvoja – fazu u kojoj kvalitet više neće biti ograničen logistikom, već će logistika podržavati kvalitet.

Ističe da se crnogorski turizam danas nalazi u specifičnoj, ali vrlo važnoj razvojnoj fazi – između potvrđene međunarodne prepoznatljivosti i nedovršene unutrašnje konsolidacije sistema.

„Crnogorski turizam nije u padu – on ulazi u novu fazu u kojoj se mijenja struktura potražnje i u kojoj se sve jasnije vidi šta su njegove stvarne snage, ali i ograničenja. Sa jedne strane, i dalje imamo snažan prirodni kapital, prepoznatljiv brend i rast interesovanja sa novih tržišta, posebno zapadne Evrope. Sa druge strane, suočavamo se sa gotovo istim strukturnim slabostima koje su prepoznate još prije petnaest ili dvadeset godina – infrastrukturom, sezonalnošću, kadrovima i nedovoljnom koordinacijom sistema. Zato bih rekao da crnogorski turizam danas nije ni precijenjen ni potcijenjen – on je jednostavno nedovoljno dovršen“, istakao je Golubović.

Naglašava da se Crna Gora nalazi u regionalnom trouglu Hrvatska – Crna Gora – Albanija, u kojem naša država zauzima jasno i prepoznatljivo mjesto.

„Nedavna objava BBC Travel, koji je Crnu Goru uvrstio na listu preporučenih evropskih destinacija za 2026. godinu, dodatno potvrđuje tu poziciju – smještajući je, uslovno rečeno, u „zlatnu sredinu“ između infrastrukturne zrelosti i visokog cjenovnog nivoa Hrvatske, te investicionog zamaha i ekspanzije Albanije, koja još nosi određene elemente nedovoljno kontrolisanog razvoja. Upravo tu leži i naša ključna komparativna prednost. Crna Gora se sve jasnije profiliše kao destinacija koja nudi vrijednost za novac – spoj izuzetnog pejzažnog potencijala, autentičnosti iskustva, kulturne slojevitosti i prostorne raznolikosti, ali bez ekstremne komercijalizacije i cjenovnog pritiska koji su karakteristični za razvijenije mediteranske destinacije“, istakao je.

Ukazujući na potencijal, Golubović uvjerava da strategija treba da bude usmjerena ka premijum turizmu gdje brojke nijesu ključni faktor već da naša turistička priča mora biti usmjerena prema turizmu u kojem se ocjenjuje koliko naši gosti troše.

„Crna Gora kao turistička destinacija je ograničena površinom, i tu su naši resursi znatno manji u odnosu na druge zemlje koje se bave ovom djelatnošću. Za to nam je mnogo bolje da imamo jednu osobu, jednog turistu koji će hipotetički potrošiti deset hiljada eura, u odnosu na mnogo veći broj turista koji prosječno troše manje novca. Naša infrastruktura ne može da istrpi masovni turizam“, objašnjava Golubović.

Sa njim je saglasan i član Odbora za turizam Privredne komore, Dragan Ivančević, koji kaže da gužve na plažama i saobraćajnicima nijesu dovoljan indikator mjerljivosti uspjeha sezone.

„Uspješnost sezone ne može se mjeriti samo brojem dolazaka i noćenja, već tek nakon analize finansijskih efekata, potrošnje gostiju, popunjenosti kapaciteta, profitabilnosti kompanija, kvaliteta usluge, sive ekonomije i opterećenja infrastrukture“, objasnio je Ivančević.

Naglašava da Crna Gora ne može da se mjeri samo kroz domaće statističke podatke, već to mora činiti upoređujući se sa konkurentskim destinacijama Mediterana. Ocjenu uspješnosti sezone treba ostaviti za kraj kad se sumiraju brojni rezultati.

„Na to pitanje odgovor moraju dati brojni indikatori, među kojima su najvažniji ukupni finansijski efekti za turističku privredu i povezane djelatnosti, ostvareni prihodi državnog i budžeta primorskih opština, platežna moć gostiju i prosječna potrošnja, dužina prosječnog boravka, stepen popunjenosti smještajnih kapaciteta, kvalitet pružene usluge i konkurentnost destinacije“, kazao je Ivančević i naglasio da Crna Gora treba da teži održivom razvoju i stvarnom ekonomskom doprinosu, a ne isključivo statistikom dolazaka i noćenja.

Nakon pet godina otvoren Sveti Stefan

Nakon pet godina, grad-hotel Sveti Stefan ponovo je dostupan turistima, a Vila Miločer otvorena je već krajem maja. Iz kompanije koja upravlja „svecem“ kažu da se tako nastavlja razvoj elitnog turizma koji na ovako malom prostoru nemaju ni svjetski poznate destinacije.

Iz grupacije potvrđuju da Crna Gora svoje resurse, kao što su plaže, ne može da uveća, i potreban je manji broj gostiju koji mora da troši puno novca da bi ekonomija dobila ono što očekuje od turizma. Objašnjavaju da korist otvaranjem dobija i lokalno stanovništvo, posebno izdavaoci smještaja jer njihovi apartmani dobijaju na vrijednosti, ali i svi drugi kroz uvođenje raznih vrsta uslužnih djelatnosti.

Podsjećamo, Sveti Stefan je početkom 60-ih godina postao neizostavni sadržaj svih štampanih turističkih vodiča u svijetu. Bio je omiljeno mjesto okupljanja poznatih imena iz svijeta politike, filma, književnosti, biznisa i sporta. Crna Gora je tako dobila vrhunski brend koji je bio među vodećim hotelima u svijetu. Mještani su dobili posao i mogućnost da se školuju i usavršavaju, pa je već početkom 70-ih godina bilo preko devedeset odsto sopstvenog rukovodećeg i stručnog kadra.

Nizale su se godine uspjeha, krize, sankcija, katanca i pokretanja arbitražnog spora za ogromnu naknadu štete od velikoginostranog brenda. Nakon ekspanzije građevinasrtva najavljena zabrana gradnje u Miločerskom parku, izuzev već predviđene i ranije odobrene, i njegovo proglašenje zaštićenim kulturnim dobrom, što su godinama tražili mještani.