Odlukom Višeg suda blokirano je oko pet i po hiljada kvadratnih metara različitih vrsta zemljišta, uključujući dvorišta, livade, pašnjake i šume. Nekretnine se nalaze u Kotoru, Tivtu i Baru, a u svojini su ili susvojini fizičkih lica, kao i jedne firme sa sjedištem u Kotoru.
Takođe je blokirano gotovo 600 kvadratnih metara različitog stambenog i nestambenog prostora u istim gradovima, kao i poslovni prostor u izgradnji u Herceg Novom površine oko 100 kvadratnih metara. Ove nepokretnosti su uglavnom u vlasništvu fizičkih lica, osim jednog stambenog prostora koji se vodi na jednu tivatsku firmu.
Kada je riječ o pokretnoj imovini, privremeno je blokirana jahta sa lukom upisa u Baru, sertifikovana za 24 člana posade i putnika, koja je u vlasništvu jednog državljanina Srbije.
Pored toga, privremeno su zaplijenjena četiri automobila, kao i pet luksuznih satova, među kojima je i Rolex, zbog sumnje da je riječ o imovini stečenoj kriminalnom djelatnošću.
Iz ASP-a navode da je za prvih pet i po mjeseci ove godine odlukama podgoričkog Višeg suda, u okviru istraga i na predlog SDT-a, blokirano najmanje 1,4 miliona kvadratnih metara različitog zemljišta i šuma, nešto više od 300 stambenih, poslovnih i nestambenih jedinica ili objekata, kao i više od 30 automobila i vučnih vozila.
U istom periodu, mjerom privremene zabrane raspolaganja zaplijenjeno je i 13 luksuznih satova, osam pištolja i pušaka, 22 noža, tri bajoneta, više od osam hiljada komada municije, dok je na 58 računa u bankama u Crnoj Gori blokirano više od 6,8 miliona eura.
Kako podsjećaju iz ASP-a, Zakonom o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću propisano je da o oduzimanju imovinske koristi odlučuje sud, na predlog nadležnog tužilaštva.
Istim zakonom propisano je da, radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i mogućeg naknadnog oduzimanja, državni tužilac može predložiti određivanje privremene mjere obezbjeđenja, odnosno zamrzavanje imovine.
Zakonom je takođe propisano da poslove upravljanja oduzetom imovinskom koristi, predmetima krivičnog djela, predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku, kao i imovinom datom na ime jemstva, obavlja organ uprave nadležan za upravljanje državnom imovinom – Uprava za državnu imovinu.
Specijalno državno tužilaštvo je u aprilu ove godine, nakon završene istrage, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predalo optužnicu protiv 12 okrivljenih za više krivičnih djela.
Optužnica je podignuta protiv Radisava Radovića, Miljana Kneževića, Rosana Radovića, Jovana Babovića, Miloša Radonjića, Marka Radonjića, Damjana Vukašinovića, Milorada Krivokapića, Borisa Drobnjaka, Ivana Krsmanovića i drugih.
Radoviću i Vukašinoviću već se sudi pred Specijalnim sudom u Beogradu zbog optužbi za šverc najmanje sedam tona kokaina iz Južne Amerike. U tom predmetu nastavljen je objedinjeni postupak izvođenjem sadržaja komunikacije sa aplikacije „Skaj“.
Prema navodima optužnice, nakon što su pravosudni organi Arube zaplijenili pakete sa opojnom drogom na brodu „Aresa“, Radisav Radović je u martu 2020. godine na aplikaciji „Skaj“ formirao grupni čet u kojem su, osim njega, poruke razmjenjivali Miroslav Starčević, Mladen Lazarević i Damjan Vukašinović. Kako se navodi, dogovarali su aktivnosti u vezi sa uhapšenom posadom broda, angažovanjem i finansiranjem advokata, kao i finansiranjem članova posade i njihovih porodica.
