Obraćanje je adresirano svim poslanicima na čelu sa predsjednikom Skupštine, Andrijom Mandićem, predsjednicima i članovima Zakonodavnog odbora, Odbora ze ekonomiju, finansije u budžet, Odbora za evropske integracije, a dostavljeno je i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Pismo potpisuje i Građanska inicijativa “Spasimo Brezna”.

“Obraćamo vam se kao predstavnici nekoliko stotina crnogorskih porodica koje su već pogođene odlukom Vlade Crne Gore čiju zakonitost osporavamo pred Upravnim sudom, a kojom je proglašen navodni “javni interes” na našim privatnim parcelama, dok je krajnji korisnik tog postupka privatna kompanija Alcazar Energy Partners, sa sjedištem u Dubaiju. Tužbu smo podnijeli Upravnom sudu, ali ona sama po sebi nije zaustavila postupak. Vlasnici već dobijaju rješenja o eksproprijaciji: privatna imovina građana oduzima se ili opterećuje uz simboličnu naknadu, da bi se stavila u funkciju privatnog energetskog projekta Vjetropark Bijela i njegove priključne infrastrukture, uključujući pristupne dalekovode”, navodi se u obraćanju.

Dodaju da bi predloženi zakon bio primijenjen i na, kako navode, uništavanje naseljenog, turističkog sela Brezna, u čijem centru se planira gradnja međunarodnog energetskog čvorišta.

“Takođe, ova Vlada i državno energetsko preduzeće CGES namjeravaju da u centru naseljenog, turističkog mjesta u Pivi, Gornja Brezna, izgrade međunarodno energetsko čvorište i čvorište za OIE, uključujući gore navedeni projekat, bez saglasnosti lokalne zajednice, bez obavještavanja građana, bez javne rasprave sa mještanima, bez objavljene i potpune ESIA studije, bez kumulativne procjene uticaja trafostanice, brojnih dalekovoda i budućih OIE priključenja, bez ozbiljne geološko-geotehničke provjere terena, bez procjene uticaja na zdravlje, na ruralni turizam, privatnu imovinu, izvore, pašnjake, stoku, pčele, šume, pejzaž i svakodnevni život ljudi koji tamo žive.

Realizacija takvog projekta u centru Gornjih Brezana značila bi de facto raseljavanje jedinog mjesta u Pivi koje raste i razvija se – mjesta u koje se ljudi vraćaju, gdje se mladi naseljavaju, obnavljaju porodična imanja i započinju agro-turističke poslove, umjesto da napuštaju sjever. I u ovom slučaju preduzeli smo sve legitimne i zakonite radnje, uključujući žalbeni postupak pred Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) koja je odobrila kredit od 28 miliona eura na osnovu falsifikovane projektne dokumentacije. U dokumetaciji se tvrdi da u krugu od 2 km od lokacije projekta nema nijedne kuće niti poslovnog objekta iako ih ima preko 150”, pojašnjavaju u obraćanju poslanicima.

Ovo, kako dodaju, nije teorijski rizik. Navode da se to već dešava u Crnoj Gori i da se predloženo zakonsko rješenje pokušava plasirati kao “usklađivanje sa EU zakonodavstvom” iz kojeg se, kako tvrde, uzimaju najopsanija i najrigidnija rješenja po javni interes, ali se ne ugrađuje nijedan zaštitni mehanizam koje nalaže to isto zakonodavstvo.

“Molimo vas da prije glasanja pažljivo pročitate analizu neusklađenosti Predloga zakona sa suštinom Direktive RED III. Vlada se poziva na evropsko usklađivanje, ali je u Predlog zakona unijela samo mehanizme ubrzanja, navodnog “preovlađujećeg javnog interesa” i skraćenih procedura, dok nijesu ugrađene ključne zaštite koje RED III upravo predviđa: prethodna strateška procjena uticaja, stvarno učešće pogođene javnosti, izbjegavanje osjetljivih područja, kumulativna procjena uticaja, zaštita prirode, lokalnih zajednica, privatne imovine i prostora od posebnog ekonomskog i turističkog značaja”, ističu.

Pojašnjavaju da je RED III, sa kojom se vrši navodno usklađivanje, evropska direktiva kojom se ubrzava razvoj obnovljivih izvora energije: solarnih elektrana, vjetroelektrana, prateće mreže i skladištaenergije.Međutim, kako dodaju, RED III nije dozvola da se procedure zaštite građana i prirode preskoče.

“Njena suština je drugačija: države prvo moraju pažljivo mapirati pogodna područja, sprovesti stratešku procjenu uticaja, uključiti pogođenu javnost, izbjegavati osjetljiva i zaštićena područja i propisati mjere ublažavanja. Tek u tako prethodno provjerenim zonama dozvole se mogu izdavati brže. Dakle, RED III ne znači: “ubrzajte po svaku cijenu”. RED III znači: “planirajte bolje, zaštitite javni interes unaprijed, pa onda ubrzajte projekte u zaista pogodnim zonama”.

Navode da crnogorski Predlog zakona radi suprotno: preuzima ubrzanje, ali ne ugrađuje jasne zaštitne mehanizme.

“Zato vas upozoravamo da bi Predlog zakona o dopunama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, ukoliko bude usvojen u sadašnjoj formi, mogao dodatno proširiti i formalizovati upravo takav model: da se opšti energetski ciljevi države koriste kao pravni osnov da privatni investitori, kroz institut “prevladavajućeg javnog interesa”, dobiju ubrzane procedure, prioritet u dozvolama i faktičku mogućnost zadiranja u privatnu imovinu, prostor, prirodu i ruralne zajednice.

Opšti energetski cilj države ne može se automatski pretvoriti u pravo privatnog investitora da oduzme imovinu građana i koristi je za sticanje profita. To nije “javni interes”.

Predlog zakona o dopunama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, EPA 1032 XXVIII se nalazi u skupštinskoj proceduri.Ukoliko se usvoji u sadašnjoj formi, otvara ozbiljan rizik nezakonitog i neustavnog zadiranja u pravo svojine, pravnu sigurnost, pravo na zdravu životnu sredinu, pravo javnosti da učestvuje u odlučivanju i zaštitu ruralnih zajednica. Zbog ozbiljnosti posljedica, o ovom zakonskom rješenju obavijestili smo i relevantne međunarodne adrese, jer zakon u ovoj formi ne smije postati dio pravnog sistema Crne Gore bez jasnih zaštitnih mehanizama”, navodi se u pismu poslanicima.

Od njih se traži da prije glasanja pažljivo pročitaju detaljnu analizu neusklađenosti Predloga zakona sa suštinom Direktive RED III, kao i da ne glasaju za ovaj zakon dok se amandmanima ne ugrade zaštitni mehanizmi koji sprečavaju zloupotrebu obnovljivih izvora energije za privatne visokoprofitne projekte, eksproprijaciju, industrijsku prenamjenu sela i zaobilaženje procedura zaštite životne sredine.

“Bez obzira na to da li predstavljate vlast ili opoziciju, od nas građana dobili ste mandat da štitite javni interes, Ustav i prava crnogorskih građana. Molimo vas da to i uradite u konkretnom slučaju. Nakon ovog obraćanja, nijedan poslanik ne može reći da – nije obaviješten o posljedicama.

Danas smo ugroženi mi, naša djeca, naša imovina, naše zdravlje i naša budućnost. Sjutra bilo ko od vas, vaša djeca i vaša imovina.

Crna Gora mora postati država vladavine prava, zakona koji štite njene građane i javni interes, i institucija koje te zakone neselektivno sprovode”, naglašavaju.

Na kraju dopisa precira se šta amandmanski mora ući u zakonski tekst:

1. Izričita odredba da se nijedno područje ubrzanog razvoja OIE ne može odrediti bez prethodno sprovedene strateške procjene uticaja na životnu sredinu.
2. Obavezno direktno obavještavanje lokalnih zajednica, vlasnika i korisnika zemljišta prije određivanja ubrzanih OIE zona.
3. Obavezno javno objavljivanje mapa planiranih ubrzanih OIE zona, sa jasnim podacima o planiranim projektima, investitorima, priključnoj infrastrukturi i obuhvaćenim parcelama.
4. Isključenje naseljenih ruralnih područja, zona ruralnog turizma, zaštićenih i osjetljivih prirodnih područja, izvora, vodotoka, vlažnih staništa, migracionih koridora, šuma od posebnog značaja, kulturnog nasljeđa i prostora tradicionalnog korišćenja, osim uz posebno obrazloženu nezavisnu procjenu i stvarno učešće pogođene zajednice.
5. Obavezna kumulativna procjena uticaja za povezane projekte i infrastrukturu: OIE postrojenja, dalekovode, trafostanice, baterije, pristupne puteve, eksproprijaciju i službenosti.
6. Javni registar investitora, povezanih društava, vlasničkih struktura, ugovora o zemljištu, studija priključenja, statusa EIA/SEA postupaka i planirane mrežne infrastrukture.
7. Javni registar angažovanja i sukoba interesa za obrađivače elaborata, konsultantske kuće, članove komisija i stručna lica.
8. Obavezna finansijska garancija investitora za uklanjanje opreme, zbrinjavanje otpada i sanaciju zemljišta.
9. Jasna odredba da “prevladavajući javni interes” ne može automatski služiti kao osnov za eksproprijaciju, službenost ili ograničenje privatne svojine u korist privatnog investitora.
10. Jasna odredba da se ubrzanje procedura ne može tumačiti kao smanjenje standarda zaštite prirode, životne sredine, prava javnosti i prava na imovinu.

“Crnoj Gori trebaju obnovljivi izvori energije. Ali obnovljivi izvori ne smiju postati pravni mehanizam za industrijsku prenamjenu sela, pašnjaka, šuma, izvora i turističkih prostora, bez glasa i učešća građana, i protiv građana”, zaključuje se.