Kako su iz ASK-a naveli u odgovorima na pitanja Portala RTCG, Agencija je 1. jula 2026. godine primila tužbu koju je Enis Baković podnio Upravnom sudu protiv odluke Agencije broj UPI 03-01-5/31-2020 od 26. maja 2026. godine.

Uz tužbu je Agenciji ostavljen rok od 30 dana za dostavljanje odgovora na tužbu i spisa predmeta Upravnom sudu.

“Agencija će odgovor na tužbu i kompletnu dokumentaciju dostaviti sudu u zakonom propisanom roku, nakon čega će se postupak nastaviti pred Upravnim sudom. Agencija ostaje pri navodima, utvrđenim činjenicama i pravnim stavovima sadržanim u toj odluci. Svoje razloge i izjašnjenje povodom navoda iz tužbe Agencija će detaljno obrazložiti u odgovoru koji će, zajedno sa spisima predmeta, biti dostavljen Upravnom sudu u zakonom propisanom roku”, naveli su u Agenciji.

Na pitanje da li Agencija smatra da ovaj predmet može biti značajan za buduću praksu u postupcima provjere porijekla imovine i prijavljivanja imovine javnih funkcionera iz ASK-a odgovaraju da svaki predmet vode i odlučuju na osnovu činjenica utvrđenih u konkretnom postupku i u skladu sa važećim zakonskim propisima.

“Ishod postupka pred Upravnim sudom može biti od značaja za dalju primjenu Zakona o sprečavanju korupcije i razvoj upravne i sudske prakse u oblasti kontrole prijavljivanja imovine i prihoda javnih funkcionera, kao i za postupanje Agencije u okviru njenih zakonom propisanih nadležnosti. Agencija će, kao i u svim drugim predmetima, poštovati konačnu odluku nadležnog suda. Istovremeno, očekuje se skoro usvajanje izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju korupcije, kojima se dodatno unapređuje sistem provjere imovine javnih funkcionera”, naveli su iz ASK-a, čija je direktorica Kristina Braletić.

Kako su dodali, predloženim rješenjima predviđeno je upoređivanje prihoda i rashoda javnog funkcionera i članova njegovog zajedničkog domaćinstva od početka obavljanja javne funkcije.

“Kao i uvođenje pravila da javni funkcioner snosi teret dokazivanja zakonitog osnova sticanja imovine ukoliko se utvrdi nesrazmjera između zakonitih prihoda i vrijednosti imovine u iznosu od najmanje 50.000 eura, u skladu sa predloženim članom 33a Zakona”, objašnjavaju u ASK-u.

Napominju da navedene izmjene predstavljaju važan iskorak u jačanju sistema provjere imovine i efikasnijem otkrivanju nesrazmjere između prijavljenih prihoda i stečene imovine, uz puno poštovanje načela zakonitosti i prava stranaka u postupku.

Ovo je prvi slučaj od osnivanja Agencije u kojem je utvrđeno kršenje zakona zbog nedokazanog osnova sticanja sredstava za kupovinu nepokretnosti.

Postupak je značajan upravo zbog identifikovanja postojanja neobjašnjive imovine koja ne korespondira sa realnim prihodima tadašnjeg javnog funkcionera. Ukazuje i na potencijalnu potrebu da se što hitnije usvoji dopuna Krivičnog zakonika u dijelu inkriminacije nezakonitog bogaćenja u vezi sa vršenjem javne funkcije.

Podsjetimo, postupak protiv Bakovića se vodio zbog sumnje da taj javni funkcioner nije mogao da pruži dovoljno uvjerljive dokaze o načinu finansiranja kupovine vikendice u septembru 2015. godine.

Baković je naveo da je vikendica kupljena zajedničkim novcem članova porodice i to od sa 5.000 eura, otac 5.000, dvije sestre po 2.500 eura, ukupno 15.000 eura. Tvrdio je da je ugovor zaključen na njegovo ime, ali da je vikendica od početka bila namijenjena zajedničkom porodičnom korišćenju.

Ovo je bio ponovljeni postupak. Raniju odluku ASK-a poništio je Upravni sud i naložio Agenciji da ponovo utvrdi činjenice, provjeri vjerodostojnost navoda i donese novu odluku.

Zbog toga je ASK 2026. godine ponovo saslušao Bakovića i prikupio dodatne dokaze, te donio odluku 26. maja, u kojoj je utvrdila da Enis Baković nije dokazao porijeklo dijela sredstava uloženih u kupovinu vikendice, odnosno da nije dostavio vjerodostojne dokaze kojima bi potkrijepio tvrdnju da je nekretnina finansirana zajedničkim novcem članova porodice.