Vrhovni sud je ocijenio da u postupku donošenja pobijane presude nijesu učinjene bitne povrede odredbi krivičnog postupka, niti je bilo osnova za prihvatanje žalbenih navoda kojima je osporavano činjenično stanje i pravna kvalifikacija djela. Sud je zaključio da su nižestepeni sudovi pravilno primijenili Krivični zakonik kada su optuženog oglasili krivim za teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tačke 1 i 4 Krivičnog zakonika Crne Gore.
U obrazloženju presude Vrhovni sud je prihvatio zaključke nižestepenih sudova zasnovane na nalazu i mišljenju vještaka medicinske struke da je smrt oštećenog nastupila usljed iskrvarenja nakon što su mu u najmanje 34 nezavisna akta nanesene ubodne rane i sjekotine nožem, uz dodatnih šest udaraca metalnom šipkom u predjelu glave.
“Sud je prihvatio nalaz vještaka da je oštećeni bio svjestan tokom zadobijanja većeg dijela povreda, da je pružao otpor, te da je posljednja ili među posljednjim nanesena povreda u predjelu vrata dovela do gubitka svijesti, nakon čega je za oko pet do šest minuta nastupila smrt”, navedeno je u saopštenju.
Vrhovni sud je zaključio da način izvršenja djela, broj i priroda nanesenih povreda, kao i trajanje fizičkih i psihičkih patnji kojima je oštećeni bio izložen prije smrti, predstavljaju objektivne elemente svireposti.
“Sud je, takođe, prihvatio zaključak da je svirepost ispoljena i kroz bezosjećajnost, bezobzirnost i odsustvo sažaljenja optuženog prema oštećenom, čime su ostvareni i subjektivni elementi ovog kvalifikovanog oblika teškog ubistva”, navedeno je.
Odbijeni su i žalbeni navodi kojima je osporavana uračunljivost optuženog. Vrhovni sud je prihvatio nalaze komisije vještaka da kod optuženog nijesu utvrđeni simptomi trajnog ili privremenog duševnog oboljenja, niti drugi teži duševni poremećaji, kao i da je njegova sposobnost upravljanja postupcima u vrijeme izvršenja krivičnog djela bila smanjena, ali ne bitno, zbog čega njegova uračunljivost nije bila isključena.
Sud je ocijenio neosnovanim i žalbene navode kojima se osporavalo da je djelo izvršeno iz koristoljublja. U presudi se navodi da su rezultati DNK analiza, tragovi pronađeni u kući oštećenog, kao i iskazi svjedoka, potvrdili zaključak nižestepenih sudova da je optuženi, nakon što je ubio oštećenog, izvršio premetačinu u njegovoj kući i oduzeo novac u iznosu od 715 eura, dva ručna sata, zlatni prsten, tri mobilna telefona i dvije bankovne kartice, postupajući sa umišljajem da pribavi materijalnu korist.
Odlučujući o kazni, Vrhovni sud je ocijenio da su nižestepeni sudovi pravilno vrednovali sve okolnosti od značaja za njeno odmjeravanje.
Kao otežavajuće okolnosti, kako je navedeno, cijenjeni su ranija višestruka osuđivanost optuženog, uključujući i za krivična djela protiv života i tijela, činjenica da je oko 20 godina proveo na izdržavanju zatvorskih kazni, kao i postojanje dvije kvalifikatorne okolnosti teškog ubistva – izvršenje djela na svirep način i iz koristoljublja.
Vrhovni sud je zaključio da je kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 40 godina srazmjerna težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice optuženog, te da će ostvariti svrhu kažnjavanja propisanu Krivičnim zakonikom Crne Gore.
Prvostepenom presudom optuženom je u izrečenu kaznu uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 24. juna 2023. godine dok je predstavnik oštećene porodice radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upućen na parnični postupak.
“Istom presudom izrečena mu je mjera obaveznog liječenja narkomana koja će se izvršavati u Ustanovi za izvršenje kazni”, saopšteno je iz Vrhovnog suda.
