Prema njihovim navodima, Putin i dalje namjerava da nastavi rat kako bi zauzeo preostali dio Donbasa.
Dva izvora tvrde da su ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije, luke i energetsku infrastrukturu dodatno učvrstili Putinovu odlučnost, umjesto da ga podstaknu na pregovore.
Jedan od izvora, koji se redovno sastaje sa Putinom, rekao je da je ruski predsjednik “zapeo” za cilj potpunog zauzimanja Donbasa.
Tramp je zario nož u leđa Putinu
Kako navodi Rojters, Putin je nedavno kritikovao grupu savjetnika koji su predlagali zamrzavanje sukoba duž postojeće linije fronta kao osnovu za prekid vatre.
Drugi izvor tvrdi da Putin vjeruje da će ruske snage na kraju zauzeti ostatak Donbasa i zbog toga nije spreman na kompromis.
Prema istim izvorima, postoji velika vjerovatnoća da će Rusija u narednim mjesecima dodatno eskalirati rat, umjesto da krene ka mirovnim pregovorima.
Kremlj poručuje da je otvoren za mir, ali upozorava na nastavak operacije
Navodi Rojtersa u suprotnosti su sa nedavnom izjavom američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je poslije razgovora sa Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim rekao da je kraj rata “bliži nego što ljudi misle”.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je za Rojters da je Rusija i dalje otvorena za mirno rješenje.
Ipak, dodao je da Moskva ima “dovoljno kapaciteta da djeluje samostalno i nastavi specijalnu vojnu operaciju”, kako ruske vlasti nazivaju invaziju na Ukrajinu.
Slične procjene dolaze i iz Ukrajine. Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je da njihove obavještajne službe procjenjuju da se Putin priprema za dalju vojnu eskalaciju, a ne za mir.
Prema njegovim riječima, moguće su nove vojne operacije unutar Ukrajine ili čak protiv neke druge evropske zemlje.
Češki predsjednik upozorava: Poslije izbora u Rusiji situacija bi mogla da se pogorša
Predsjednik Češke Petr Pavel izjavio je za britanski Telegraf da Ukrajina ima oko dva mjeseca da pokuša da ubrza mirovne pregovore prije nego što Rusija bude u mogućnosti da značajno pojača ratna dejstva.
On smatra da Putin vjerovatno neće proglasiti novu mobilizaciju prije parlamentarnih izbora u Rusiji, zakazanih za 20. septembar, ali da bi to mogao da učini odmah nakon njihovog završetka.
“Predsjednik Putin teško će proglasiti mobilizaciju prije toga, ali kada izbori prođu, prostor za pregovore će se dodatno suziti”, rekao je Pavel.
On smatra da saveznici Ukrajine sada treba da pojačaju vojni i diplomatski pritisak na Moskvu, posebno u trenutku kada se Rusija suočava sa unutrašnjim problemima, uključujući nestašice goriva izazvane ukrajinskim napadima na energetsku infrastrukturu.
Prema njegovim riječima, ruska javnost sve više pokazuje nezadovoljstvo ratom, dok bi nastavak ukrajinskih udara duboko na ruskoj teritoriji mogao da primora Moskvu da se vrati pregovorima.
Ukrajinski napadi na ruske rafinerije, skladišta goriva, luke i tankere poslednjih mjeseci izazvali su nestašice goriva u pojedinim djelovima Rusije.
Ukrajinski Generalštab ranije je saopštio da su tim napadima onesposobljeni značajni kapaciteti ruskih rafinerija, uz napomenu da je riječ o ukrajinskoj procjeni koju su preneli brojni domaći i međunarodni mediji.
Ukrajinske vlasti navode da je cilj ovih napada slabljenje ruskih sposobnosti za nastavak rata, dok izvori Rojtersa tvrde da Kremlj i dalje vjeruje da je vojna eskalacija put ka ostvarenju ciljeva u Donbasu.











