Rješenje je potpisano 7. jula, a odnosi se na Briv Construction iz Kotora, beogradska preduzeća Ex ing B&P i Nukleus, odnosno konzorcijum koji je dobio koncesioni posao za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju kamena na lokalitetu Lješevića Gajevi.
Uprava je naložila obustavu radova „do sticanja pravnog i stručnog osnova za njihov nastavak“, odnosno do pribavljanja mišljenja Centra za svjetsku baštinu i saglasnosti na projektnu dokumentaciju. Posebno je važno da eventualna žalba ne odlaže izvršenje rješenja, što znači da obustava važi odmah po prijemu akta. Time je višemjesečni sukob mještana Donjeg Grblja i državnog sistema koncesija dobio novu dimenziju. Više nije riječ samo o lokalnom protivljenju kamenolomu „u dvorištu“, kako su mještani ranije opisivali problem, već o pitanju da li se u zaštićenoj okolini UNESCO područja Kotora uopšte može pokretati eksploatacija kamena bez prethodnog uključivanja sistema zaštite kulturne baštine.
Prema dokumentu Uprave, stručna lica su 3. jula izašla na teren i konstatovala da se na ležištu izvode radovi, odnosno pripreme za početak miniranja i eksploataciju mineralnih sirovina. Samo dan ranije, Odbor seljana Lješevići i Savjet Mjesne zajednice Vranovići zatražili su od policije hitno postupanje povodom, kako su naveli, izvršenog miniranja na području kamenoloma.
Uprava u obrazloženju, u koje je Pobjeda imala uvid, podsjeća da je još u martu 2024. godine, povodom tadašnjih planskih i koncesionih dokumenata, ukazala da se mora postupiti u skladu sa Operativnim smjernicama za primjenu Konvencije o svjetskoj baštini. Traženo je da joj se dostave detaljne informacije, idejno rješenje ili prezentacija planiranih radova, kako bi se dokumentacija proslijedila Centru za svjetsku baštinu. Isti stav ponovljen je i u maju 2025. godine, tokom javne rasprave o nacrtu koncesionog akta. Drugim riječima, država je koncesioni postupak nastavila, ali je istovremeno u samim aktima ostavila uslov koji sada zaustavlja radove: koncesionar je bio obavezan da Upravi dostavi detaljne informacije o radovima, kako bi se one uputile Centru za svjetsku baštinu. Tek nakon mišljenja tog centra mogla bi se pribavljati eventualna saglasnost Uprave na projektnu dokumentaciju.
Posebno je indikativno što Uprava konstatuje da joj se nakon dostavljanja ugovora o koncesiji nije obraćalo niti joj je dostavljena tražena relevantna dokumentacija. Zbog toga je zaključila da je neophodno obustaviti radove dok se ne ispuni procedura koja je, po svemu sudeći, bila poznata još prije zaključenja ugovora.
Kamenolom Lješevića Gajevi već duže je tačka otpora mještana. Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa objavilo je u februaru 2025. javni oglas za dodjelu koncesije za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ovom lokalitetu. Najpovoljnijom je kasnije proglašena ponuda konzorcijuma BEN, koji čine Briv Construction kao nosilac konzorcijuma i beogradske firme Ex ing B&P i Nukleus. Mještani Lješevića, Vranovića i Pobrđa još su prošle godine poručivali da kamenolomu više nema mjesta u njihovom životnom prostoru. U javnim istupima upozoravali su da je neumjesno razmatrati nastavak rada kamenoloma na području udaljenom svega nekoliko kilometara od mora, oko kilometar od Solila i veoma blizu naselja.
Prijetnja blokadom
U junu ove godine iz Mjesne zajednice Vranovići zaprijetili su i fizičkom blokadom kamenoloma ukoliko se nastave pripremni radovi. Tada su tvrdili da su na terenu primijetili čišćenje, paljenje postrojenja i bušenje za miniranje, ocjenjujući da je „uslov svih uslova“ saglasnost UNESCO-a i Uprave za zaštitu
kulturnih dobara. Prema pisanju medija, raniji koncesioni ugovor za kamenolom bio je zaključen 2006. godine, a kamenolom je radio do 2024, kada je ugovor istekao. Nakon toga je započeta sanacija prostora, dok je resorno ministarstvo pokrenulo proceduru za novu koncesiju na istom ležištu. Upravo tu nastaje ključni zaplet: dok mještani tvrde da su očekivali kraj eksploatacije i sanaciju prostora, država je pokrenula novi koncesioni ciklus, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara sada poručuje da se bez mišljenja Centra za svjetsku baštinu i saglasnosti službe zaštite ne može dalje.
Još jedan test ozbiljnosti države
Rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara ne znači da je kamenolom trajno zatvoren. Ono, međutim, znači da radovi ne mogu biti nastavljeni samo na osnovu koncesionog ugovora i poslovnih planova koncesionara. Prije svega mora se razjasniti da li planirana istraživanja, miniranja i eksploatacija mogu uticati na kulturne vrijednosti zaštićenog područja Kotora i njegove okoline.
Za mještane Donjeg Grblja ovo je prva institucionalna potvrda onoga na šta mjesecima upozoravaju: da kamenolom Lješevića Gajevi nije samo lokalni rudarski pogon, nego prostor koji se mora posmatrati kroz stroži režim zaštite, jer se nalazi u osjetljivom zaleđu UNESCO područja. Za državu, slučaj je još jedan test ozbiljnosti: da li će javni interes zaštite prostora i međunarodnih obaveza biti jači od automatizma koncesija, ili će se, kao toliko puta do sada, prvo otvoriti put mašinama, pa tek onda pitati šta je sve trebalo provjeriti prije nego što su se one pojavile na terenu.
Inače, na području Kotora aktivno je više kamenoloma za koje Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije dala saglasnost, ali koncesionari i dalje rade pozivajući se na dozvole drugih organa. Na sjednicama Nacionalne komisije za UNESCO ranije je ukazivano da se Centar za svjetsku baštinu protivi novim koncesijama za kamenolome, a članovi Komsije složili su se da ne treba izdavati nove dozvole. Međutim, jedno se priča, drugo se radi. Dok Uprava, makar formalno, odbija saglasnosti za kamenolome, koncesionari i dalje podršku nalaze kod drugih državnih organa.
