Kako je navela, činjenica je da su crnogorski aerodromi mogli danas da izgledaju mnogo bolje i da budu značajno funkcionalniji da se na vrijeme krenulo u njihovu modernizaciju. Umjesto ulaganja u infrastrukturu i povećanje kapaciteta, izgubljene su godine u dugotrajnom i neizvjesnom procesu dodjele koncesije. Na kraju je ponuđač kojem je Vlada dodijelila koncesiju odustao od njenog potpisivanja.

“Treba reći da je i nezadovoljstvo građana uslovima na aerodromima opravdano. Posebno tokom ljetnje turističke sezone putnici se suočavaju sa gužvama, nedostatkom prostora, ograničenim kapacitetima i infrastrukturom koja više ne odgovara obimu saobraćaja koji Crna Gora danas ostvaruje. Međutim, razvoj Aerodroma Crne Gore ne zavisi samo od ulaganja u terminale i pistu. Postoje brojne administrativne i regulatorne prepreke koje su u nadležnosti više državnih resora i institucija, od prostorno-planske dokumentacije i imovinsko-pravnih pitanja, do različitih dozvola i saglasnosti koje često usporavaju realizaciju razvojnih projekata. Ukoliko želimo moderne i konkurentne aerodrome, neophodno je koordinisano djelovanje svih nadležnih institucija kako bi se te prepreke otklonile i stvorili uslovi za brži razvoj”; kazala je.

Istile da se tokom niza godina prema Aerodromima Crne Gore i cjelokupnom sektoru vazdušnog saobraćaja odnosilo nedomaćinski.

“Svjedočili smo godinama lutanja, donošenja pogrešnih odluka i politike koja je dovela do odlaska niskotarifnih avio-kompanija sa crnogorskog tržišta. Prije samo dvije godine građanima Crne Gore bio je dostupan veoma ograničen broj letova i destinacija, što je negativno uticalo i na mobilnost građana i na konkurentnost naše turističke privrede. Zbog toga mi predstavlja posebno zadovoljstvo što smo, zahvaljujući zajedničkoj viziji i dobroj saradnji tadašnjeg rukovodstva Ministarstva saobraćaja i Aerodroma Crne Gore, uspjeli da napravimo zaokret u razvoju avio-saobraćaja. Potpisivanjem sporazuma sa kompanijom Wizz Air, stabilizacijom nacionalne avio-kompanije, kao i intenzivnim pregovorima sa drugim avio-prevoznicima, obezbijedili smo rekordan broj letova za 2026. godinu i značajno unaprijedili avio-povezanost Crne Gore”, navela je Vukićević.

Dodaje da su dolazak novih niskotarifnih avio-kompanija i uspostavljanje velikog broja novih linija doprinijeli rekordnoj povezanosti naše zemlje sa evropskim destinacijama i stvorili pretpostavke za dalji rast broja putnika.

“Međutim, povećanje broja letova mora pratiti i odgovarajuća infrastruktura. Zato je sada neophodno pokrenuti snažan investicioni ciklus i modernizovati aerodrome kako bi mogli da odgovore rastućim potrebama putnika, avio-kompanija i turističke privrede. Aerodromi Crne Gore imaju potencijal da budu jedan od najuspješnijih državnih sistema. Da bi se taj potencijal ostvario, neophodno je napustiti višegodišnja lutanja i fokusirati se na konkretna ulaganja, efikasnu realizaciju projekata i uklanjanje administrativnih barijera koje usporavaju razvoj. Očuvanje državnog vlasništva ima puni smisao samo ako ga prati odgovorno upravljanje, snažan investicioni ciklus i jasna vizija razvoja. Na kraju, posebno želim da izrazim zahvalnost svim zaposlenima u Aerodromima Crne Gore. Uprkos izazovnim uslovima rada, ograničenim kapacitetima i povećanom obimu saobraćaja, svojim profesionalizmom, odgovornošću i posvećenošću omogućavaju nesmetano funkcionisanje vazdušnog saobraćaja. Njihov doprinos često ostane u sjenci infrastrukturnih problema, a upravo su oni ti koji svakodnevno nose najveći teret. Zato modernizacija aerodroma nije važna samo zbog putnika i razvoja turizma, već i zbog ljudi koji svojim radom održavaju ovaj sistem i zaslužuju bolje uslove za obavljanje svog posla”, zaključila je Vukičević.