Riječ je o sporu koji je trajao od 2019. godine, ali imajući u vidu da je riječ o prvostepenoj presudi sutkinje Privrednog suda Nine Jovović, još nije pravosnažno okončan, jer Telekom ima pravo žalbe Apelacionom sudu.

U Telekomu su smatrali da je EKIP donosio nezakonite odluke o sniženju cijena roaminga, imajući u vidu da nije bilo pravnog osnova za to, jer, kako su tvrdili, Sporazum o sniženju cijena usluga roaminga u javnim mobilnim komunikacionim mrežama iz 2014. godine nije ratifikovan u skladu sa Ustavom i drugim domaćim i evropskim propisima.

Osim toga su, kako tvrde iz Telekoma, nezakonito retroaktivno primjenjivali Zakon o elektronskim komunikacijama koji je izmijenjen početkom jula 2017. godine. Odluke EKIP-a u vezi s cijenama roaminga Telekom je više puta ,,rušio“ pred Upravnim sudom tvrdeći da to dokazuje njihove tvrdnje da su su cijene nezakonito smanjene zbog čega su im umanjeni prihodi i dobit.

Iz EKIP-a su tokom postupka naveli da je Upravni sud ukidao njihove odluke zbog tehničkih grešaka, ali da je u konačnom potvrdio njihov stav da ne postoji potreba za ratifikacijom Sporazuma iz 2014. godine. Na taj način su, kako su navodili, ispunili i obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU koji je Crna Gora ratifikovala 2007. godine, a koje se odnose na sektor elektronskih komunikacija.

Osim toga, iz EKIP-a su ukazivali i da su im izmjene zakona omogućile da bez prethodne analize tržišta operaterima odrede maksimalne cijene usluga roaminga u skladu sa sporazumom koji Crna Gora zaključi sa drugim državama, kao što je urađeno 2014. godine sa Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom i Srbijom.

Takav sporazum, kako su ukazali, predstavlja administrativno međunarodni ugovor koji zaključuju resorna ministarstva i ne podliježe ratifikaciji u Skupštini. Ocijenili su i da je na pad prihoda Telekoma, uključujući i prihode od rominga, najviše uticalo korišćenje besplatnih aplikacija za komunikaciju, te da je i sam Telekom imao pakete koje je nudio korisnicima po cijenama nižim od onih koje je utvrdio EKIP. Smanjenje cijena, kako su dodali, odnosilo se samo na određeni broj usluga i korisnika.

Stav sutkinje

Sporazumom o sniženju cijena usluga roaminga predviđeno je da se maksimalne cijene snižavaju fazno do nivoa cijena koje važe u Evropskoj uniji.

Sutkinja Jovović je bila stava da je EKIP postupao u okviru svojih ovlašćenja, jer je za svaku odluku koju je poništio Upravni sud naveo relevatne zakonske odredbe.

“To znači da se EKIP kretao u granicama svoje nadležnosti, zbog čega takvo postupanje ne može biti osnov za naknadu štete, jer su te odluke poništene zbog nepravilnog tumačenja i primjene propisa, zbog čega takvo postupanje ne predstavlja relevantan osnov za obavezivanje tužene da nadoknadi štetu. U prilog tome je i konačan ishod postupka smanjenja cijena rominga, odnosno odluka Vrhovnog suda iz 2021. godine u kojoj je u konačnom prihvaćem rezon EKIP-a u vezi s postupkom smanjenja cijena, a koja se primjenjuje i danas”, navodi se u presudi u koju je Pobjeda imala uvid.