Podaci su dio Globalne brze procjene štete (GRADE), u kojoj se ističe da država mora hitno uložiti u otpornu obnovu radi oporavka gospodarstva. Svrha procjene je vladi Venecuele i razvojnim partnerima pružiti uvid u razmjere potrebne sanacije te definisati prioritetne korake u obnovi i oporavku.
„Potresi su prekinuli normalan život, oštetili ključnu infrastrukturu i stvorili nove izazove za oporavak Venecuele“, izjavila je u saopštenju Susana Cordeiro Guerra, potpredsjednica Svjetske banke za Latinsku Ameriku i Karibe.
„Učinkovit oporavak počinje s pouzdanim dokazima. Ova procjena vladi Venecuele i njenim partnerima daje objektivan temelj za planiranje oporavka, a Grupa Svjetske banke spremna je podržati taj proces u svakom koraku“, dodala je Guerra.
Najveća šteta na stambenim zgradama
Prema procjeni GRADE, 47 % ukupne štete odnosi se na stambene zgrade. Na infrastrukturu otpada 27 %, a na nestambene objekte 26 %. Najpogođenije su savezne države La Guaira i Distrito Capital, na koje otpada otprilike polovinaa ukupne štete.
Svjetska banka analizirala je i moguće makroekonomske i socioekonomske posljedice potresa te implikacije oporavka za zemlju. Analiza pokazuje da će brzina obnove biti ključna za oporavak venezuelanskog gospodarstva i društva.
S obzirom na trenutno stanje javnih i privatnih ulaganja, većina sredstava za obnovu vjerojatno će se morati preusmjeriti s drugih, manje hitnih projekata. U tom bi slučaju obnova mogla trajati više od 10 godina, što bi imalo znatne negativne posljedice za gospodarsku aktivnost.
S druge strane, ako se brza obnova postavi kao prioritet i za nju se osiguraju veća javna i privatna ulaganja, ekonomski i društveni uticaj potresa mogao bi se znatno ublažiti.
Kako metodologija GRADE procjenjuje štetu?
Metodologija GRADE omogućuje nezavisnu i brzu procjenu izravne materijalne štete nakon velikih katastrofa. Metoda se temelji na satelitskim snimkama, podacima o izloženosti, daljinskim istraživanjima i inženjerskim modelima, a po potrebi uključuje i detaljne sektorske analize.
U slučaju Venecuele, metodologija je kombinirala modeliranje štete od potresa i rizika od katastrofa, validaciju, kalibraciju te procjenu vrijednosti kapitala po sektorima i vrstama imovine.
Analiza je obuhvatila kombinaciju istorijskih i naučnih podataka, kao što su gibanje tla, inženjerske procjene strukturne ranjivosti te informacije o izgrađenom okolišu i stanovništvu. Uključeni su i podaci o šteti koje su prikupili vlada, lokalne organizacije, razvojni partneri, mediji i društvene mreže.
Procjenu GRADE za Venezuelu financijski je podržala vlada Japana putem Programa za uključivanje upravljanja rizicima od katastrofa u zemljama u razvoju i Globalnog fonda za smanjenje katastrofa i oporavak (GFDRR).
Obnova mora uključiti i najranjivije skupine
Procjena GRADE naglašava da se pri obnovi mora uzeti u obzir ranjivost domaćinstava. Ona se određuje prema društvenim faktorima poput starosti, prihoda i kvaliteta stanovanja, ali i prema ekonomskom i ekološkom stanju zajednice.
U sedam najteže pogođenih saveznih država (Miranda, La Guaira, Distrito Capital, Carabobo, Yaracuy, Aragua i Falcón) živi oko 11,5 miliona ljudi, što je približno 40 odsto stanovništva zemlje. Na tih sedam država takođe otpada gotovo polovina ukupne vrijednosti zgrada i infrastrukture u Venecueli, procijenjene na oko 657 milijardi dolara (576,8 milijardi eura).
Među posebno rizične grupe u tim regionima ubrajaju se domaćinstva na čijem su čelu žene, samohrani roditelji te porodice sa starijim ili bolesnim članovima i osobama sa invaliditetom. Procjena stoga zaključuje da bi obnova i održavanje osnovnih usluga, poput vodosnabdijevanja i snabdijevanja električnom energijom, bili od presudnog značaja za te zajednice tokom procesa oporavka.
Prekidi u pružanju usluga unutar ranjivih domaćinstava mogu imati ogromne posljedice, čak i kada su fizička oštećenja zgrada relativno mala. Nedostatak tih usluga mogao bi dodatno produbiti postojeće nejednakosti, jer ne pogađa sva domaćinstva jednako.
Ove smjernice mogle bi pomoći Vladi Venecuele da u narednim mjesecima definiše prioritete i postigne brži napredak. Ipak, veličina pogođenog stanovništva i ograničeni institucionalni kapaciteti ostaju značajne prepreke za brzinu i kvalitet odgovora na katastrofu i oporavka.
