Međutim, broj od 316 divljih deponija vjerovatno je i veći, jer Podgorica ne dostavlja podatke o broju neuređenih odlagališta Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).

Najveći broj divljih deponija ima Bijelo Polje – čak 87. Potom slijede Berane sa 32, Andrijevica sa 31, Petnjica sa 27 i Kotor sa 20. Na Cetinju je 17 nelegalnih odlagališta otpada, Plužinama 12, Mojkovcu 11, Bar 10, Plavu devet, Rožajama osam, Nikšiću i Pljevljima po šest. Gusinje, Kolašin, Tuzi, Ulcinj i Herceg Novi imaju po pet divljih deponija, Žabljak četiri, Zeta, Budva i Šavnik po tri i Danilovgrad dvije.

“Naslijeđeni nemaran odnos prema otpadu, manjak kulture življenja, loše navike, pokazuju se na svakom dijelu naše teritorije. Posljedica toga je veliki broj neuređenih odlagališta, obično na vrlo vidnim mjestima, pored puteva, na obalama rijeka, u parkovima i sl”, navodi se u godišnjem izvještaju o realizaciji Državnog plana upravaljanja otpadom u Crnoj Gori za 2025. godinu.

U dokumentu se navodi da su podaci o neuređenim odlagalištima različitih veličina, od malih sa nekoliko kubnih metara tzv. “smetlišta” do “divljih deponija” sa ozbiljnim količinama otpada sa nekoliko stotina ili hiljada kubnih metara otpada, dobijenih od jedinica lokalnih samouprava.

Ukazano je da je uklanjanje i saniranje neuređenih odlagališta u nadležnosti lokalnih samouprava, koje u najvećoj mjeri nemaju dovoljno kapaciteta u infrastrukturnom i kadrovskom smislu.

“Komunalna preduzeća ulažu napore na uklanjanju neuređenih odlagališta, ali se nedugo zatim na istim lokacijama pojavljuju nove količine otpada, najčešće kabastog, zelenog i građevinskog otpada”, navodi se u izvještaju.

Sanirano 59 neuređenih odlagališta

Eko-fond je u prošloj godini finansirao saniranje 59 lokacija, tj. nelegalnih odlagališta. Najviše nelegalnih deponija lani je sanirano u Bijelom Polju – 18, Zeti 10 i Danilovgradu osam. U Plavu je sanirano sedam nelegalnih deponija, Beranama pet, Andrijevici četiri, u Kolašinu i Nikšiću po tri i jedna u Baru.