Kako se navodi u Predlogu zakona, cilj je očuvanje i unapređenje biološke, geološke i predione raznovrsnosti, zaštita prirodnih dobara i njihovo održivo korišćenje, uz sprečavanje aktivnosti koje mogu imati trajne posljedice po životnu sredinu.
„Očuvanje i zaštita prirode i upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima su djelatnosti od javnog interesa”, piše u dokumentu.
Predlogom zakona propisuje se da zaštita prirode mora biti sastavni dio svih razvojnih politika, prostornih planova i investicionih projekata, kako bi se spriječilo narušavanje prirodnih vrijednosti i omogućio održivi razvoj.
Jedna od novina odnosi se na zabranu aktivnosti koje mogu dovesti do trajnog narušavanja prirodnih vrijednosti.
„Zabranjeno je obavljanje djelatnosti i/ili zahvata za koje je naučno dokazano ili procijenjeno da imaju trajno štetni uticaj na životnu sredinu”, ističe se u Predlogu zakona.
Poseban akcenat stavljen je na sprečavanje požara i očuvanje osjetljivih ekosistema.
„Zabranjeno je paljenje vegetacije radi krčenja i čišćenja zelenih površina”, naglašeno je u dokumetu.
Po prvi put izričito se zabranjuje i korišćenje pirotehničkih sredstava u svim zaštićenim područjima.
„Zabranjeno je korišćenje pirotehničkih sredstava u zaštićenim područjima”, navodi se.
Predlog zakona predviđa i zabranu uništavanja morskih staništa značajnih za opstanak zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, strožu kontrolu aktivnosti u nacionalnim parkovima, rezervatima prirode, parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima, kao i obavezu pribavljanja odgovarajućih saglasnosti za projekte koji mogu imati uticaj na prirodu.
Predlogom zakona detaljno se uređuje zaštita divljih biljaka, životinja i gljiva, kao i njihovih staništa. Zabranjeno je nelegalno hvatanje, ubijanje, uznemiravanje i trgovina strogo zaštićenim vrstama, dok će za naučna istraživanja, sakupljanje primjeraka ili njihovo ponovno unošenje u prirodu biti neophodne dozvole Agencije za zaštitu životne sredine.
Dio Predloga zakona posvećen je zaštiti ptica.
“Zabranjeno je uništavanje gnijezda i jaja, uznemiravanje ptica tokom razmnožavanja i podizanja mladunaca, kao i obilježavanje divljih ptica bez dozvole nadležnog organa”, stoji u dokumentu.
Zakonom se uređuje i zaštita speleoloških objekata, geoloških i paleontoloških nalazišta, genetičkih resursa, kao i uspostavljanje i upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 i Emerald.
Novim zakonom uvode se i znatno preciznije obaveze upravljača zaštićenih područja.
Oni će, između ostalog, biti dužni da donose planove upravljanja i godišnje programe rada, obezbijede službe zaštite, sprovode monitoring, vode evidencije o stanju prirode, sarađuju sa lokalnim stanovništvom i redovno izvještavaju Ministarstvo i Agenciju o sprovedenim aktivnostima.
Predviđene su i nove obaveze u vezi sa zaštitom morskih staništa, upravljanjem ekološkom mrežom, sprovođenjem kompenzatornih mjera i procjenom uticaja razvojnih projekata na prirodu.
Kazne do 80.000 eura
Jedna od najznačajnijih novina Predloga zakona odnosi se na pooštravanje kaznene politike.
Za najteže prekršaje pravna lica biće kažnjavana novčanom kaznom od 2.000 do 80.000 eura.
Kazne su predviđene za čak 89 različitih prekršaja, među kojima su: trajno narušavanje biološke raznovrsnosti; paljenje vegetacije radi krčenja i čišćenja zelenih površina; korišćenje pirotehničkih sredstava u zaštićenim područjima; uništavanje morskih staništa; izvođenje radova u zaštićenim područjima bez saglasnosti nadležnih organa; ugrožavanje rezervata prirode, parkova prirode i spomenika prirode; uništavanje speleoloških objekata; sakupljanje i uništavanje zaštićenih geoloških i paleontoloških objekata; hvatanje, ubijanje ili uznemiravanje strogo zaštićenih divljih vrsta; uništavanje gnijezda i jaja divljih ptica; nelegalan promet ugroženih biljnih i životinjskih vrsta; korišćenje zabranjenih sredstava za hvatanje i ubijanje divljih životinja; nelegalno korišćenje genetičkih resursa; neispunjavanje obaveza upravljača zaštićenih područja.
Pored pravnih lica, zakon propisuje kazne i za druge kategorije odgovornih.
Odgovorno lice u firmi, kao i odgovorno lice u državnom ili lokalnom organu, može biti kažnjeno novčanom kaznom od 500 do 8.000 eura.
Za preduzetnike su predviđene kazne od 1.000 do 24.000 eura, dok će građani za iste prekršaje plaćati od 250 do 4.000 eura.
Usklađivanje sa evropskim standardima
Predlog zakona predstavlja jedan od važnih propisa u procesu usklađivanja Crne Gore sa zakonodavstvom Evropske unije EU u oblasti zaštite životne sredine. Njime se dodatno uređuju zaštita biodiverziteta, upravljanje zaštićenim područjima, očuvanje ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, zaštita geološke baštine, kontrola prekograničnog prometa ugroženih vrsta i korišćenje genetičkih resursa.
