Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku Monstat, stopa je povećana za 0,9 procentnih poena u odnosu na 2024. godinu, kada je iznosila 20 odsto.

Prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo povećan je sa 3.973 na 4.868 eura godišnje, odnosno 22,5 odsto. Za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina prag je porastao sa 8.344 na 10.222 eura godišnje.

Monstat napominje da stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je ljudi nužno siromašno, već procenat stanovništva čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod utvrđenog praga.

Podaci o dohotku odnose se na 2024. godinu, dok se pokazatelji materijalne deprivacije odnose na trenutak anketiranja u 2025. godini. Rezultati su preliminarni, a konačni podaci biće objavljeni nakon validacije Eurostata.

Socijalni transferi značajno ublažavaju siromaštvo

Podaci pokazuju da socijalni transferi i penzije imaju značajan uticaj na smanjenje rizika od siromaštva.

Kada bi se iz dohotka isključili socijalni transferi, stopa rizika od siromaštva porasla bi sa 20,9 na 26,9 odsto. Bez socijalnih transfera i penzija dostigla bi 40,5 odsto.

Istovremeno, stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, poznata kao AROPE, smanjena je sa 29,2 na 28,3 odsto.

Smanjena je i stopa izrazite materijalne i socijalne deprivacije, sa 11 na 9,6 odsto. Ovaj pokazatelj obuhvata stanovnike domaćinstava koja ne mogu da priušte najmanje sedam od ukupno 13 osnovnih materijalnih i socijalnih stavki.

Više od polovine ne može da priušti odmor

Više od polovine stanovništva, odnosno 51,8 odsto, živi u domaćinstvima koja ne mogu da priušte nedjelju dana godišnjeg odmora van kuće.

Neočekivani finansijski trošak ne može da podnese 51,6 odsto stanovništva, što je više nego godinu ranije, kada je taj udio iznosio 47,9 odsto.

Svaki drugi dan obrok sa mesom, piletinom, ribom ili vegetarijanskim ekvivalentom ne može da priušti 12,7 odsto stanovnika, dok 13,2 odsto živi u domaćinstvima koja nemaju mogućnost adekvatnog zagrijavanja stana ili kuće.

Sa plaćanjem stambenog kredita, stanarine, komunalnih računa ili potrošačkih kredita kasni 16,5 odsto stanovništva. Taj procenat je značajno smanjen u odnosu na 2023. godinu, kada je iznosio 29,9 odsto.

Podaci o subjektivnom osjećaju finansijske sigurnosti pokazuju da 16,3 odsto stanovnika živi u domaćinstvima koja uz mnogo poteškoća spajaju kraj sa krajem. Veoma jednostavno to uspijeva svega 1,7 odsto stanovništva.

Nezaposleni i samohrani roditelji najugroženiji

Najvećem riziku od siromaštva izloženi su nezaposleni. Stopa među njima iznosila je 47,4 odsto, u odnosu na 39,1 odsto godinu ranije.

Kod zaposlenih kod poslodavca stopa je iznosila 5,9 odsto, kod samozaposlenih 12,5 odsto, a kod penzionera 14,9 odsto.

Prema tipu domaćinstva, najugroženije su porodice koje čini jedna odrasla osoba sa najmanje jednim izdržavanim djetetom, kod kojih stopa rizika od siromaštva dostiže 44,8 odsto.

Slijede domaćinstva sa dvije odrasle osobe i troje ili više izdržavane djece, sa stopom od 38,7 odsto.

U riziku od siromaštva bilo je 26,2 odsto djece mlađe od 18 godina, dok je 35 odsto djece bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Na sjeveru dvostruko veći rizik nego u centralnom regionu

Najviša stopa rizika od siromaštva zabilježena je u Sjevernom regionu, gdje je iznosila 33,7 odsto.

Na jugu je bila 19,2 odsto, a u Centralnom regionu 15,7 odsto.

Razlika je izražena i između gradskih i ostalih područja. U gradskim naseljima riziku od siromaštva bilo je izloženo 17,7 odsto stanovnika, a u ruralnim i drugim područjima 27,2 odsto.

Raste nejednakost dohotka

Podaci Monstata pokazuju i rast dohodne nejednakosti.

Najbogatijih 20 odsto stanovništva prihodovalo je 6,7 puta više od 20 odsto stanovništva sa najnižim dohotkom. Godinu ranije taj odnos iznosio je 5,8.

Gini koeficijent, kojim se mjeri nejednakost raspodjele dohotka, povećan je sa 31,6 na 34. Što je njegova vrijednost bliža 100, nejednakost je veća.

Iako su stopa socijalne isključenosti i izrazita materijalna deprivacija smanjene, rast stope rizika od siromaštva, Gini koeficijenta i razlike između stanovništva sa najvišim i najnižim dohocima pokazuje da su dohodne nejednakosti povećane.