Iako mnogi ljudi obimne obroke ostavljaju za ručak ili večeru, nutricionisti i zdravstveni stručnjaci preporučuju potpuno suprotan pristup: unosite veći deo dnevnog kalorijskog unosa u jutarnjim satima kako biste osigurali stabilan nivo energije tokom čitavog dana.
Iako tradicionalne navike često diktiraju lagan doručak i obilnu večeru, u nastavku donosimo ključne razloge zašto bi stručnjaci radije izabrali obilniji obrok na samom početku dana.
Tijelo ujutru efikasnije razgrađuje glukozu
Efikasnost pretvaranja hrane u energiju uveliko zavisi od sposobnosti organizma da glukozu iz krvotoka prenese u ćelije. Prema riječima nutricionistkinje Talije Folador, taj proces najbolje funkcioniše u prvim satima nakon buđenja.
“Ljudsko telo je obično najosjetljivije na insulin upravo ujutru”, ističe Folador.
Cirkadijalni ritam, unutrašnji biološki sat koji reguliše ciklus spavanja i budnosti, takođe ima važnu ulogu u tome kako organizam prerađuje hranu. Istraživanja potvrđuju da je osetljivost na insulin najveća ujutru, te da postepeno opada kako dan odmiče.
To znači da je organizam znatno spremniji za preradu većeg obroka u jutarnjim nego u večernjim satima. S druge strane, obilni obroci kasno uveče povezani su sa poremećajem cirkadijalnog ritma, lošijim kvalitetom sna i povećanim rizikom od promjena raspoloženja, što direktno utiče na osjećaj hroničnog umora tokom narednog dana.
Bolja koncentracija i više energije
Zahvaljujući unutrašnjim rezervama energije, ljudsko tijelo može funkcionisati ujutru čak i ako niste jeli satima. Međutim, redovno preskakanje doručka ili nedovoljan unos hrane može dovesti do naglih padova energije kako dan odmiče.
“Unos većine kalorija u kasnijim satima ne pruža tijelu energiju koja mu je potrebna za optimalno funkcionisanje tokom dana”, navodi Folador.
Kada dan započnete obilnijim i izbalansiranim doručkom, obezbeđujete gorivo za mozak i telo. Budući da mozak kao primarni izvor energije koristi glukozu, obrok koji kombinuje složene ugljene hidrate i proteine pomaže u održavanju pažnje i pamćenja satima nakon jela.
Pored toga, studije pokazuju da su osobe koje redovno doručkuju tokom dana fizički aktivnije od onih koje preskaču ovaj obrok.
Veća potrošnja kalorija tokom probave
Vreme konzumiranja obroka može uticati i na to koliko kalorija telo sagori tokom same digestije. Istraživanja ukazuju na to da organizam troši više energije na preradu velikog obroka ujutru nego na obradu istog takvog obroka pojedenog u kasnijim satima.
Ova povećana potrošnja energije u jutarnjim satima pripisuje se boljoj efikasnosti digestivnih funkcija, koje su djelimično vođene cirkadijalnim ritmom, kao i efikasnijem metabolizmu glukoze.
Manji osećaj gladi tokom dana
Produktivan dan lako može pokvariti iznenadan i jak osjećaj gladi. Unos većeg obroka ranije u toku dana pomaže u održavanju osećaja sitosti tokom dužeg perioda.
Naučni podaci pokazuju da preskakanje doručka može povećati glad uticajem na hormone koji regulišu apetit i osjećaj sitosti.
Osobe koje najveći deo kalorija unesu u prvim satima dana prijavljuju znatno niži nivo gladi tokom ostatka dnevnog ciklusa u odnosu na one čiji se obroci uglavnom baziraju na popodnevnim i večernjim satima.











