“Uprkos našim direktnim argumentovanim i obrazloženim upozorenjima, poslanici vladajuće većine u Skupštini digli su ruke za sporne izmjene i dopune Zakona o OIE, a ukoliko ovo rješenje ostane u pravnom sistemu makar i godinu ili dvije, posljedice po državu i građane će biti nenadoknadive”, kažu iz GI “Spasimo Brezna”.

Ovim je, kako dodaju, poslušna glasačka mašina preuzela političku odgovornost za zakon koji investitorima širom otvara sva vrata, a građanima ostavlja da pokušavaju da se odbrane od vlastite države koja ih ne vidi kao temelj razvoja, već isključivo kao prepreku i smetnju krupnom kapitalu i privatnom profitu.

Većina je odbila i amandmane poslanika Borisa Mugoše koji su bili minimalni zaštitni mehanizam za državne resurse i građane.

Ovaj zakon, navode, pod parolom usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom, krupnom kapitalu daje vjetar u leđa, prečice, prioritet i status preovlađujućeg javnog interesa.

“Građanima ne daje ni minimum garancija za zaštitu privatne imovine, javno učešće, prava na pravni lijek, punu procjenu uticaja, zaštitu voda, poljoprivrede, turizma, sela i prirode”, navode iz GI “Spasimo Brezna”.

Oni su prije glasanja o ovom zakonu upozorili da je Vlada obmanula javnost. Građanska inicijativa „Spasimo Brezna” upozorila je direktno sve poslanike da se zakon javnosti predstavlja kao evropska obaveza, iako u samom obrazloženju Predloga zakona stoji da RED III još nije pravno obavezujući akt za Energetsku zajednicu. Uprkos tome, kako kažu, Vlada je tvrdila da se članovi 15 i 16 RED III moraju hitno prenijeti zbog Poglavlja 15 i Plana rasta. Plan rasta govori o usklađivanju sa RED II, prozjumerima i pojednostavljenju dozvola, ali ne o hitnom prenošenju članova 15 i 16 RED III na način na koji je to Vlada predstavila”, navode u saopštenju.

To, kako dodaju, znači da je crnogorska Vlada, praktično, već zloupotrijebila obavezu usklađivanja, i selektivno preuzela gas i sve privilegije za investitore, ali ne i kočnice za zaštitu građana i države.

“Najopasniji član usvojenog zakona je 11e. Tim članom se planiranje, izgradnja i korišćenje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, njihovo priključenje na elektroenergetsku mrežu, pripadajuća mrežna infrastruktura i sistemi za skladištenje energije unaprijed proglašavaju projektima od preovladavajućeg javnog interesa i interesa javnog zdravlja i bezbjednosti”, pojašnjavaju.

Za građane, dodaju, to znači sljedeće: sjutra privatni energetski projekat, dalekovod, priključak, trafostanica ili baterijsko postrojenje mogu biti predstavljeni kao “preovladavajući javni interes”, a vlasnik zemljišta će morati svoje Ustavom garantovano pravo svojine da brani od države koja nastupa isključivo u korist investitora. U interpretaciji Vlade i zakonu koji je predložila, “javni interes” postaje blanko ček za privatni profit.

Dodaju da je drugi opasan član istog zakona 11d. Pojašnjavaju da on uvodi ubrzani postupak odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za projekte u područjima ubrzanog razvoja. Postupak se završava u roku od 45 dana, a za manje projekte i modernizacije u roku od 30 dana.

“Još opasnije, član 11d govori o „značajnim nepredviđenim negativnim uticajima”, čime se rizikuje da se predvidivi, stvarni i očigledni uticaji potisnu kao da su već riješeni planom. Za građane to znači: ako vaša zemlja, selo ili planina jednom budu ucrtani kao „područje ubrzanog razvoja”, projekat može proći kroz skraćenu proceduru, a vi ćete se tek naknadno boriti da objasnite da vam dalekovod, trafostanica, put, baterije ili solarni park mijenjaju život i vrijednost imovine.

Posebno je opasan stav člana 11d koji predviđa da se kod projekata unapređenja elektroenergetske mreže procjena uticaja ograničava samo na uticaje izmjene ili proširenja u odnosu na postojeću infrastrukturu”, navode iz GI “Spasimo Brezna”.

“Veoma je opasan i član 11a, kojim se uvodi koordinisano kartiranje teritorije Crne Gore za razvoj obnovljivih izvora energije. Kartiranje samo po sebi nije sporno. Sporno je što zakon dovoljno jasno ne propisuje da se moraju kartirati i zaštititi naselja, privatna imovina, poljoprivreda, turizam, vode, izvorišta, šume, klizišta, geotehnički rizici, Emerald područja, buduća Natura 2000 mreža i kumulativni uticaji.

Član 11b zatim propisuje da se područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije određuju planskim dokumentima na osnovu tog kartiranja. To znači da energetska mapa postaje osnova za prostorno planiranje. Ako se prvo mapira interes investitora, a zaštita građana ostavi za kasnije, onda je šteta već ugrađena u sistem”, navode.

Ukazuju da ovaj zakon ne djeluje sam i da su paralelno usvojene i izmjene Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata što zajedno čini “paket” koji može ostaviti trajne posljedice na prostor.

“Kroz izmjene čl. 19, 24 i 30 Zakona o uređenju prostora, koordinisano OIE kartiranje i područja ubrzanog razvoja uvode se u planski sistem, uključujući prostorne planove područja posebne namjene. To znači da se veliki prostori Crne Gore mogu planski otvoriti za obnovljive izvore energije i prateću infrastrukturu, ako prethodno budu označeni kao pogodni kroz kartiranje.

Kroz novi član 74a Zakona o izgradnji objekata za dio objekata obnovljivih izvora energije uvodi se režim bez klasične građevinske dozvole, na osnovu prijave i tehničke dokumentacije. Nije sporno da se građanima olakša postavljanje malih solarnih sistema. Sporno je kada se u istom zakonodavnom paketu istovremeno mapira prostor, uvode ubrzana područja, sužava procjena uticaja, proglašava preovladavajući javni interes i pojednostavljuje gradnja. Zato ova tri zakona zajedno stvaraju lanac: energetsko kartiranje – plansko otvaranje prostora – skraćena procjena uticaja – preovlađujući javni interes – pojednostavljena gradnja – pritisak na privatnu imovinu”, navode.

Dodaju da građani treba da razumiju šta to znači u praksi.

“Ako imate zemlju na trasi dalekovoda, u blizini trafostanice, na lokaciji planiranoj za solarnu ili vjetroelektranu, u zoni priključenja ili pristupnog puta, sjutra vam država može reći: to je “javni interes”. Može vam ograničiti pravo svojine kroz eksproprijaciju ili nepotpunu eksproprijaciju. Može vam uvesti službenost. Može vam ostaviti zemljište formalno u vlasništvu, ali praktično neupotrebljivo za gradnju, turizam, poljoprivredu ili normalno raspolaganje. To se već dešava”, ističu.

Podsjećaju da je u Crnoj Gori već u toku eksproprijacija zemljišta za potrebe projekta VE Bijela, odnosno kompanije Alcazar Energy Partners iz Dubaija uz ponižavajuće naknade od desetak do nekoliko stotina eura za period od 30 godina.

Podsjećaju i da već više od godinu dana pokušavaju zakonitim i legitimnim načinima da spriječe uništenje svog sela gradnjom međunarodnog energetskog čvorišta i čvorišta za OIE u njegovom centru.

U toku je žalbeni postupak pred Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) koja je, kako naglašavaju, odobrila kredit za ovaj projekat na osnovu falsifikovane i nepotpune projektne dokumentacije, podnijeli su više tužbi i krivičnih prijava, obratili se Delegaciji EU u Crnoj Gori i broojnim drjugim međunarodnim institucijama.

“Skupštinska većina odbila je zaštitne amandmane koje je predložio poslanik Boris Mugoša. Odbila je da u zakon unese minimum garancija: karte osjetljivosti prostora, zaštitu privatne imovine, punu procjenu kumulativnih uticaja, zaštitu naselja, voda, poljoprivrede, turizma, šuma i geološki rizičnih područja, kao i brisanje člana 11e. Time je glasačka mašina vladajuće većine crnogorske građane koji su im dali mandate stavila u položaj građana drugog reda, bez građanskih i ljudskih prava koje civilizovane države garantuju svojim građanima”, navode iz GI “Spasimo Brezna”.

Poručuju na kraju da se borba ovim ne završava i da će svaki pokušaj da se privatna imovina, sela, vode, šume i turistički prostori pretvore u industrijske energetske zone pod oznakom “javnog interesa” biće osporen svim dostupnim pravnim, institucionalnim, građanskim i međunarodnim mehanizmima.