Tropske vreline ugrožavaju snabdijevanje strujom u čitavoj Evropi, najteže je u Mađarskoj i Rumuniji, koje zbog manjka vode iz Dunava za hlađenje reaktora moraju da gase nuklearke. I Srbija u hidroelektrani Đerdap smanjuje proizvodnju.

Đedović Handanović je rekla za RTS da situacija ostaje izazovna kada je vodostaj Dunava u pitanju, navodeći da je tokom cijelog maja, juna i jula zabilježena najniža proizvodnja na Đerdapu otkako je ova hidroelektrana puštena u rad.

“Đerdap jedan je na 20 odsto proizvodnje, Đerdap dva na 30. Dotoci su najniži, odnosno 1.500 kubika u sekundi”, navela je Đedović Handanović.

Dodala je da su dotoci bili na tom nivou posljednji put 2003, a prije toga 1985. godine.

“To sve govori o jednoj vanrednoj situaciji koja apsolutno mora da se prati i da ostanu svi zaposleni u energetskom sektoru posvećeni da prebrodimo ovaj izazovan sušan period, ali i velike vrućine”, ocijenila je ministarka.

Sa druge strane, situacija na hidroelektranama na Drini je nešto bolja – dotoci su ispod prosjeka, ali iznad biološkog minimuma.

Đedović Handanović je naglasila koliko je bilo važno što je završena rehabilitacija reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta na proljeće ove godine, što omogućava pumpanje vode u trenucima kada su cijene niske, odnosno u sunčanim časovima, a korišćenje proizvedene energije u jutarnjim i večernjim satima kada je potrošnja najveća.

Akumulacije su, kako je rekla, na sedamdeset i pet posto, što je zadovoljavajuće, a tako visok nivo će se zadržati za nepredviđene situacije.

Neophodno hlađenje Termoelektrane Kostolac

Situacija u termoelektrani Kostolac je stabilna, ali je, kako je objasnila ministarka, neophodna određena visina Dunava da bi se termoelektrane hladile na zadovoljavajućem nivou, pa su snage određenih blokova morale da se spuste za trećinu u prethodnom periodu.

Kada je riječ o Tentu, voda za hlađenje iz Save nije problem i ne ugrožava proizvodnju. Izazov predstavlja kvalitet uglja, koji nije zadovoljavajući, što utiče na količinu proizvedene električne energije, ali se to prevazilazi uvozom uglja veće kalorijske vrijednosti.

“Uglja na deponijama ima dovoljno i one se pune svakim danom, milion i osamsto dvadeset hiljada tona u ovom momentu, cilj je da pređu i dva miliona tona prije početka zimske sezone, da bi upravo imali dodatnu sigurnost za periode koji su izazovni”, navela je.

Apel na racionalnu potrošnju

Đedović Handanović je ukazala da je situacija u regionu veoma izazovna upravo zbog neophodne visine vodostaja Dunava za hlađenje nuklearnih elektrana.

Prema njenim riječima, nuklearna elektrana Pakš u Mađarskoj je već smanjena na pedeset posto proizvodnje i vjerovatno će morati da bude isključena, u Rumuniji jedan reaktor ne radi, a drugi radi sa smanjenom snagom, dok će u Bugarskoj, ukoliko se ovakva situacija nastavi, vjerovatno morati da isključe bar dvije jedinice.

“To sve stvara pritisak, prije svega na dostupnu količinu električne energije, a onda i na cijene električne energije”, objasnila je ministarka.

Tropski talas je u Srbiji doveo i do velike potrošnje, koja dostiže 100 do 105 gigavat-sati dnevno, dok se zimi troši oko 110 ili 115 gigavat-sati u momentima najhladnije zime i najveće potrošnje.

“Apelujem na građane da se racionalno ponašaju, da racionalno koriste električnu energiju i da jednostavno svi pokušamo da doprinesemo da prevaziđemo ovaj sušni tropski period što je lakše moguće”, poručila je Đedović Handanović.

Dodala je da je najbitnije nabaviti energiju, odnosno dodatne količine uglja i mazuta, ali i nedostajuće količine električne energije, unaprijed i po predvidivim cijenama.

O NIS-u i rafineriji u Pančevu

Ona se osvrnula i na situaciju sa NIS-om, ocijenivši da je riječ o teškom pitanju koje je donijelo velike muke i glavobolje u prethodnih osamnaest mjeseci.

Dodatno produženje licence od mjesec dana jeste olakšavajuća okolnost, jer će NIS moći da kupi dodatni tanker sirove nafte i dopremi barem sto četrdeset hiljada tona sirove nafte do rafinerije u Pančevu tokom avgusta, što omogućava da rafinerija radi u prosjeku jedanaest hiljada tona dnevno, odnosno tristo trideset hiljada tona mjesečno.

“Oslanjamo se velikom mjerom za zadovoljenje potrošnje i potražnje upravo iz rafinerije u Pančevu, jer je uvoz takođe otežan zbog niskog vodostaja Dunava”, navela je, dodajući da barže ne mogu da prođu uobičajenim tempom i kapacitetom, pa je i uvoz naftnih derivata smanjen.

Dugoročno rješenje, međutim, ostaje izazov i zavisi od završetka pregovora između ruskih vlasnika NIS-a i mađarskog Mola. Đedović Handanović je podsjetila da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio razgovore sa predsjednikom Putinom i mađarskim premijerom.

“Mi želimo i uradili smo sve, prije svega da zaštitimo naše interese i da omogućimo da do dogovora dođe. Da li će do njega doći, ostaje da vidimo. Za nas je jedino prihvatljivo održivo i dugoročno rješenje”, istakla je ministarka.

Rezerve naftnih derivata na visokom nivou

Iako je uvoz određene količine naftnih derivata, oko četrnaest hiljada tona, otežan, pa se koriste željeznički vagoni i kompozicije, ona kaže da su zalihe dobre i da su rezerve na visokom nivou.

“Kada pričamo o dizelu, to je nekih petsto šezdeset i pet hiljada tona, što je dovoljno za preko devedeset dana prosječne ljetnje potrošnje, benzina oko sto dvadeset osam hiljada tona, takođe blizu devedeset dana prosječne potrošnje, kerozina preko četrdeset hiljada tona, što je negdje dovoljno za oko dva mjeseca”, navela je Đedović Handanović.

Zahvaljujući visokom nivou rezervi, kako je podsjetila, prošle godine je prevaziđen izazovan period kada gotovo sto dana nije bilo dotoka sirove nafte, a snabdijevanje je ostalo stabilno.

Srpska ministarka je navela da su, radi zaštite građana od naglog skoka cijena, još prilikom konflikta na Bliskom istoku uvedene mjere poput smanjenja akciza od dvadeset posto, ograničenja cijena i zabrane izvoza derivata. Prošle nedjelje je, zbog smanjenog uvoza, određena količina derivata puštena iz operativnih rezervi kompanija, kako bi državne strateške rezerve ostale sačuvane.

“Samo naše državne rezerve, ja kada sam došla na čelo ministarstva, bile su oko dvadeset sedam, dvadeset osam dana prosječne potrošnje. Danas su pedeset osam dana”, istakla je, navodeći da nastavljaju da rade na završetku novih skladišta u državnoj svojini.

Podsjetila je i da je nafta i dalje oko devedeset dolara po barelu, da je Rusija zabranila izvoz naftnih derivata iz svoje zemlje, kao i da je Turska kupila milion tona dizela na Mediteranu, što sve stvara pritisak na dostupnost proizvoda i na cijene.

Na kraju razgovora, ministarka se zahvalila građanima i svim zaposlenima u rudarskom sektoru koji po velikim vrućinama rade i proizvode ugalj, navodeći da je proizvodnja u julu bila iznad plana i u Kolubari i u Kostolcu.

“Mi ćemo omogućiti da rudarska nova oprema stigne što brže do kopova i jedan bager će ući u proizvodnju, već se očekuje sljedeće nedjelje, tako da svi zaposleni u energetskom sektoru apsolutno zahtijevamo da opreznost bude na najvišem mogućem nivou”, zaključila je Đedović Handanović.