Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocijenio je za RTCG da je Crnoj Gori potrebna provjera investicija kako bi se spriječio unos, kako kaže, prljavog kapitala. Ipak upozorava da bi ovakav postupak mogao imati i drugu stranu, da se onemoguće ulaganja sa istoka.
Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka tvrdi da ta zakonska rješenja nisu protiv investitora i napominje da sva ulaganja neće biti pod kontrolom.
Namjera Vlade je, kako je saopšteno, da jača pravnu sigurnost, uspostavi transparentan sistem zaštite interesa države, ali i sačuva otvorenost Crne Gore za kvalitetne investicije.
Zečević smatra da je usvajanje Zakona o provjeri stranih investicija dio evropske agende, da je bilo neophodno takvo rješenje zbog dešavanja u prošlosti kada su dolazile, kako kaže, nekvalitetne investicije, dominantno u nekretnine.
Takođe napominje, sprečava se ulazak sumnjivog kapitala. Međutim, brine ga potencijalno i druga strana ove priče.
“Plašim se da ovaj zakon ne bude uvod u zabranu ovih istočnih investicija, naročito iz, recimo, Azerbejdžana, Kine i tako dalje. Naročito zbog toga što u Crnoj Gori većina investicija, znači, dolazi upravo iz, iz tih istočnih zemalja, znači Bliskog istoka, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Azerbejdžan”, ocijenio je Zečević.
Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka ocjenjuje da najavljeno zakonsko rješenje nije protiv stranih investicija, te da neće biti podložna provjeri sva potencijalna ulaganja, već samo ako se procijeni da su rizik po nacionalnu bezbjednost.
“To obuhvata prije svega pitanje ko je stvarni vlasnik investitora, odakle dolazi kapital, da li je investitor pod direktnim i indirektnim utjicajem neke strane države ili nekih posebnih interesnih krugova koji su rizični i predstavljaju ugrožu za crnogorsku ili javnu bezbjednost ne samo Crne Gore, nego i Evropske unije”, kazao je Rabrenović.
U državama Evropske unije kontrolišu se investicije u energetiku, luke, aerodrome, telekomunikacije, digitalnu infrastrukturu, zdravstvo, medije, tehnologiju koja je značajna za civilnu i vojnu primjenu, navodi Rabrenović.
“I ono što treba da istaknemo posebno, to je da se pominjao prag od deset odsto vlasništva u pojedinim državama Evropske unije. Ne radi se o deset odsto glasačkih takozvanih prava, nego, za obaveznu prijavu investicije. Njemačka je dobar primjer različitih pragova. U Njemačkoj kod operatora kritične infrastrukture određenih medija imamo najmanje deset odsto glasačkih prava u rukama jednog određenog lica. Za pojedine ratne tehnologije prag do dvadeset posto, a za neke druge transakcije čak imamo taj prag da može biti i viši od dvadeset pet posto”, ističe on.
Rabrenović je saopštio i to da je, primjera radi, u 2024. u Evropskoj uniji bila predložena kontrola četiri stotine sedamdeset sedam investicija, a samo osam odsto zahtijevalo je detaljnu procjenu rizika.
Predlogom koji je usvojila Vlada predviđeno je da nadležni organ za provjeru investicija bude Ministarstvo ekonomskog razvoja.
Takođe, da se formira savjet koji bi davao mišljenje u postupku, a konačnu odluku bi donosila izvršna vlast.
