Medojević je u objavi na svom Facebook profilu naglasio da nacrt nove strategije komentariše kao neko ko je više od 15 godina bio u Odboru za bezbjednost i odbranu, ali i kao neko ko je godinama upozoravao na zarobljavanje države od strane organizovanog kriminala, korupcije na najvišem nivou i hibridnog djelovanja stranih i domaćih centara moći.
“Dokument je, formalno, korak naprijed u odnosu na Strategiju iz 2018. godine. Priznaje realnost koju sam ja i rijetki drugi u opoziciji decenijama isticali: ‘organizovani kriminal i korupcija na visokom nivou nijesu „jedan od“ problema – oni su najozbiljnija i najdugoročnija prijetnja nacionalnoj bezbjednosti Crne Gore”, naveo je Medojević.
To je, kako ističe, napokon napisano crno na bijelo.
“Krijumčarenje narkotika, oružja, ljudi, pranje novca, finansijske prevare, falsifikovanje dokumenata, digitalne metode prikrivanja tragova – sve je tu. Korupcija na visokom nivou se precizno opisuje kao faktor koji podriva autonomiju institucija, vladavinu prava, ekonomsku stabilnost i produbljuje društvene nejednakosti”, naglasio je lider PzP-a.
Prema njegovim riječima, hibridne prijetnje, maligni strani uticaji, sajber napadi, zloupotreba vještačke inteligencije, terorizam i nasilni ekstremizam (iako niskog intenziteta) takođe su pravilno rangirani.
“Tri strateška pravca – jačanje nacionalne otpornosti, unapređenje bezbjednosnih kapaciteta i jačanje društvene kohezije – zvuče moderno i usklađeno sa NATO Strateškim konceptom i EU politikama. Naglasak na integrisanom sistemu upravljanja krizama, civilnoj spremnosti, zaštiti kritične infrastrukture i strateškom komuniciranju je neophodan. Vizija „bezbjedne, stabilne i demokratske države“ i interesi (zaštita ustavnog poretka, suvereniteta, identiteta, životne sredine, demokratskih vrijednosti) formalno su ispravni“, navodi Medojević.
Objašnjava da ovaj dokument, kao i svi prethodni, ostaje na nivou dobre dijagnoze bez hirurške intervencije. On opisuje simptome, ali ne dira u uzrok bolesti: „državni aparat koji je i dalje duboko infiltriran strukturama koje su stvorile i održavale mafiju i sistemsku korupciju“ “, ocijenio je Medojević.
Podsjetio je da je u Odboru za bezbjednost godinama upozoravao da je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) postala alat za političku kontrolu, vođenje dosijea o političkim protivnicima i zaštitu određenih kriminalnih mreža.
“Da policija, dijelovi tužilaštva i sudstva funkcionišu kao komunikacione posude sa klanovima. Da strani obavještajni uticaji (uključujući regionalne službe koje su preko starih mreža zadržale uticaj) nijesu samo „ruski“ ili „kineski”, nego i oni koji se kriju iza „partnerskih“ etiketa”, napominje Medojević.
Dokument, kako je dodao, pominje „maligne strane uticaje“, ali pažljivo izbjegava da kaže da je jedan od najvećih hibridnih rizika upravo unutrašnji: političko-kriminalni kartel koji je preživio smjenu vlasti 2020. i koji i danas drži pipke u institucijama.
“Jačanje nacionalne otpornosti bez radikalnog čišćenja kadrova koji su godinama služili tom kartelu je prazna fraza. „Unapređenje bezbjednosnih kapaciteta“ bez zatvaranja kompromitovane ANB i izgradnje nove agencije po modelu SIPA-e, bez otvaranja tajnih dosijea javnosti i bez krivičnog procesuiranja onih koji su ih zloupotrebljavali – ostaje tehnokratski kozmetički zahvat. „Društvena kohezija“ dok se i dalje igra na podjelama, dok se identitetska pitanja koriste kao dimna zavjesa za prikrivanje pljačke i dok građani nemaju povjerenja u institucije jer vide da „nedodirljivi“ i dalje hodaju slobodno – je samozavaravanje”, tvrdi on.
Prema njegovom mišljenju, dokument ispravno ističe potrebu za sistemom upravljanja krizama, ali ne odgovara na sljedeća pitanja:
“Ko će taj sistem voditi ako su ključne pozicije i dalje pod kontrolom ljudi čija je lojalnost podijeljena između države i klanova? Kako ćete štititi kritičnu infrastrukturu i sajber prostor ako su neki od onih koji bi trebalo da je štite – ili njihovi šefovi – i dalje povezani sa strukturama koje su 2022. godine pokazale koliko je država ranjiva?”, naveo je Medojević.
Kako je ukazao, ono što nedostaje, a što je godinama tražio u Odboru, jesu jasne, mjerljive i vremenski određene mjere.
“Radikalna reforma ANB-a i obavještajnog sektora – zatvaranje postojeće i izgradnja nove, sa strogim bezbjednosnim provjerama i parlamentarnom kontrolom koja nije formalnost; Potpuna transparentnost i deklasifikacija političkih dosijea; Specijalizovana, potpuno nezavisna struktura za finansijske istrage organizovanog kriminala i visoke korupcije, sa međunarodnim mentorstvom i zaštitom od političkog uticaja; Jasno definisanje „krize“ i jedinstveni nacionalni sistem upravljanja krizama koji neće zavisiti od volje političkih partija i obavezujuće mjere za depolitizaciju policije, tužilaštva i sudstva – ne deklarativne, nego sa konkretnim mehanizmima smjene i odgovornosti”, ukazao je Medojević.
Bez toga će, kako dodaje, Strategija ostati još jedan lijep dokument koji će se citirati u izvještajima EU, dok će u stvarnosti mafija, korupcija i hibridni uticaji nastaviti da rade svoj posao.
“Kao bivši dugogodišnji član Odbora koji je najduže i najdosljednije govorio o ovim stvarima, cijenim da je pogrešno da se Predlog Strategije usvaja na brzinu. Neophodno je organizovati širu javnu raspravu, pripremiti amandmane koji će uvesti konkretne mehanizme čišćenja i odgovornosti, i jasne rokove. Jer nacionalna bezbjednost nije papir. Ona je ili stvarna, ili je iluzija kojom se hrani javnost dok se država i dalje prodaje na rate. Crna Gora zaslužuje Strategiju koja neće samo opisivati mafiju – nego će je uništiti. Sve ostalo je gubljenje vremena”, zaključio je Medojević.
