Potez je izazvao kritike zbog procjena da se time otvara prostor za jačanje uticaja Kine. Kongres je zvanično obaviješten o planu koji se obrazlaže smanjenjem troškova. Odluka je donesena nakon što je administracija Donalda Trampa, koji se u januaru 2025. vratio u Bijelu kuću, sprovela reviziju bilateralnih odnosa s nizom država, piše Gardijan.
Prema obavještenju kongresnim odborima, zatvaraju se misije u: Grenada, Japan, Indonezija, Kamerun, Kanada.
Rezovi u State Departmentu
Zatvaranja su nastavak smanjenja operacija State Departmenta, kojim rukovodi državni sekretar Marko Rubio. Ministarstvo je prošle godine otpustilo više od 1.300 zaposlenih, od čega 246 diplomata i 1.107 državnih službenika.
Prema podacima Američkog udruženja za vanjske poslove (AFSA), više od polovine od 195 ambasadorskih pozicija u svijetu i dalje je nepopunjeno. To se odnosi i na ključne države poput Njemačke, Kube, Egipta, Saudijske Arabije i Pakistana.
Upozorenja zbog kineskog uticaja
Demokrate su kritikovale plan i upozorile da se takvim potezima Kini omogućava širenje uticaja. Jeanne Shaheen, vodeća demokratska senatorka u Odboru za vanjsku politiku, izjavila je:
“Kina ima diplomatsko prisustvo na tri od pet lokacija na kojima State Department zatvara kancelarije. Peking će iskoristiti taj prostor kako bi djelovao protiv američkih interesa.”
“Godišnji troškovi rada tih diplomatskih objekata čine mali dio budžeta State Departmenta”, dodala je Shaheen. “Da li se zaista isplati povlačiti se s mjesta na kojima je Kina već aktivna?”
Kina nema diplomatsko predstavništvo u Vinipegu, ali je prisutna u St. Georgeu, Nagoji i Medanu. Američka misija u St. Georgeu, glavnom gradu Grenade, ima status ambasade, dok se kancelarija u Duali vodi kao ispostava ambasade.
Reakcije iz Kanade
Odluka o zatvaranju konzulata u Vinipegu izazvala je oštre reakcije u Kanadi, kojoj je Trumpova administracija nedavno uvela carine od 50 odsto na niz proizvoda. Konzulat je otvoren 2001. godine radi olakšavanja trgovine i ulaganja, prvenstveno u pokrajini Manitoba.
Brad Kirbyson bivši politički analitičar koji je u konzulatu radio 20 godina, rekao je za kanadski CBC da bi zatvaranje moglo naštetiti američkim interesima.
“Siguran sam da će uštedjeti nešto novca, ali mislim da će konačan rezultat biti gubitak kontakta s velikim dijelom Kanade, jer tamo više neće biti prisutni”, izjavio je.
“SAD je svojevremeno zaključio da je udaljenost između konzulata u Kalgariju i Torontu prevelika. Zato je bilo logično imati konzulat u središnjem dijelu zemlje koji se može baviti pitanjima u tom dijelu svijeta“, dodao je Kirbjson.
Portparol kanadske ambasade u Vašingtonu poručio je:
“Kanada i SAD imaju dugu istoriju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, što uključuje i rad naših predstavništava u objema zemljama.”
Odgovor administracije
Portparol State Departmenta izjavio je da se ministarstvo pridržava procedure obavještavanja Kongresa.
“Trenutno nemamo više informacija za objavu. Fokusirani smo na to da naša diplomatska mreža bude efikasna i da radi u interesu američkog naroda“, navodi se u saopštenju.
U kasnijem saopštenju, objavljenom nakon što je vijest dospjela u javnost, portparol je odbacio tvrdnje da će zatvaranja koristiti Kini.
„Tvrdnje da Kina popunjava nastalu prazninu potpuno su netačne. Preporučujemo onima koji vjeruju u tu propagandu da pogledaju kakvu je pomoć Kina pružila nakon nedavnih zemljotresa u Venecueli ili tokom epidemije ebole“, rekao je.
Kancelarija Bijele kuće za upravljanje i budžet zalagala se za znatno veći program zatvaranja, koji bi obuhvatio do 30 diplomatskih misija u inostranstvu.
Demokrate, koje podržavaju analitičari za nacionalnu bezbjednost i vanjsku politiku, tvrde da će takvi potezi opasno smanjiti američko diplomatsko prisustvo i globalni uticaj. Smatraju da je rizik tim veći što je prošle godine raspušten USAID, glavna agencija za inostranu razvojnu pomoć. Obim rada USAID-a drastično je smanjen prije nego što je agencija pripojena Stejt Departmentu.
