“I umjesto da ovo bude alarm za Vladu, siromaštvo se i dalje tretira kao nešto što će riješiti humanitarne organizacije, donatori i građani koji odvajaju od svojih primanja da bi pomogli drugima. To nije socijalna politika. To je odustajanje države od odgovornosti”, ukazala je Medojević.

Granica siromaštva raste – ali ko može da je prati

Prema njenim riječima, linija rizika od siromaštva za četvoročlanu porodicu sada iznosi 851,83 eura, dok je godinu ranije bila oko 789 eura.

Troškovi života rastu, navela je, ali veliki broj građana nema primanja koja mogu da prate taj rast.

Iz Banke hrane pitaju Vladu Crne Gore:

Kako četvoročlana porodica može dostojanstveno živjeti sa primanjima koja su na nivou ili ispod granice siromaštva?

Kako žive penzioneri sa najnižim primanjima?

Kako žive nezaposleni?

Kako žive porodice sa troje i više djece?

Kako žive samohrani roditelji?

Kako žive građani na sjeveru i u ruralnim područjima?

I, konačno – ko je odgovoran za to što se siromaštvo povećava?

Medojević podsjeća da se iza svake statistike MONSTAT-a nalazi čovjek.

“Iza 26,2 odsto djece u riziku od siromaštva nalazi se dijete koje možda nema adekvatnu ishranu, školsku opremu, mogućnost da ode na izlet ili učestvuje u aktivnostima sa vršnjacima. Iza 44,8 odsto samohranih porodica u riziku od siromaštva nalazi se roditelj koji sam pokušava da obezbijedi ono što bi trebalo da bude minimum dostojanstvenog života”, kazala je.

Država mora objasniti svoje prioritete

Banka hrane Crne Gore godinama upozorava na paradoks crnogorskog društva: za neke potrebe novca uvijek ima, dok se za siromašne građane uvijek traži opravdanje zašto ga nema dovoljno.

Novac se, kako ukazuju, pronalazi za službene automobile, reprezentaciju, događaje, razne projekte i druge javne rashode.

“Ali kada treba povećati socijalna davanja, pomoći porodicama sa djecom, obezbijediti besplatne obroke za djecu iz siromašnih porodica ili sistemski riješiti problem bacanja hrane – tada se govori o ograničenim budžetskim mogućnostima. Pitanje nije samo koliko država ima novca. Pitanje je za šta odlučuje da ga potroši. Ako država može da pronađe novac za različite privilegije i potrošnju institucija, mora moći da pronađe novac da dijete ne bude gladno”, navedeno je u saopštenju.

Partijska pripadnost ne smije biti mjera socijalne sigurnosti

Banka hrane Crne Gore posebno upozorava da građani ne smiju imati osjećaj da je u Crnoj Gori najvažniji kriterijum za sigurnost – kome pripadate, a ne koliko teško živite.

“Socijalna prava nijesu nagrada za političku podobnost. Država mora biti jednako odgovorna prema svakom građaninu – bez obzira na političku pripadnost, mjesto stanovanja, obrazovanje, godine ili porodični status. Ako je čovjek siromašan, pomoć mu mora pripasti zato što mu je potrebna, a ne zato što poznaje nekoga u institucijama”, podvukli su.

Posebno je neprihvatljivo siromaštvo djece

Medojević je istakla da Crna Gora ne može govoriti o demografskom oporavku, natalitetu i budućnosti države, a istovremeno dozvoljavati da više od četvrtine djece živi u riziku od siromaštva.

“Ne možemo tražiti od mladih ljudi da zasnivaju porodice ako im država ne garantuje minimum sigurnosti. Porodica ne može biti samo tema predizbornih kampanja. Dijete ne može biti samo broj u demografskoj statistici. A roditelj ne može biti prepušten humanitarnom paketu kao osnovnom obliku socijalne zaštite”, kazala je.

Banka hrane traži konkretne poteze

Banka hrane Crne Gore poziva Vladu da hitno poveća socijalna davanja i uskladi ih sa realnim troškovima života, donese Nacionalni program za smanjenje dječjeg siromaštva, uvede snažnije ciljane mjere za samohrane roditelje i višečlane porodice, obezbijedi besplatne ili subvencionisane obroke za djecu iz siromašnih porodica, uvede sistemsku podršku porodicama koje ne mogu obezbijediti osnovne životne potrebe. Zahtijevaju i da Vlada posebno podrži sjever i ruralna područja, konačno uspostavi efikasan sistem doniranja viškova hrane i napravi dugoročnu strategiju borbe protiv siromaštva sa jasnim ciljevima, rokovima i odgovornim institucijama.

Humanitarne organizacije nijesu zamjena za državu

Banka hrane Crne Gore ne prihvatia da humanitarne organizacije postanu socijalna služba za građane koje je sistem zaboravio.

“Mi možemo pomoći porodici i pojedincima povremeno ali ne možemo izgraditi socijalnu politiku države. To je posao Vlade”, ukazala je Mojević.

Iz Banke hrane uoči Međunarodnog dana siromašnih, kako je kazala, ne pitaju samo koliko ljudi živi u riziku od siromaštva.

“Pitamo koliko će još dugo država dozvoljavati da siromaštvo raste? Koliko još djece mora biti siromašno da bi to postao prioritet Vlade? Koliko još porodica mora tražiti pomoć od humanitarnih organizacija prije nego što država prizna da postojeća socijalna politika nije dovoljna? I najvažnije: Ako država ima novca za ono što smatra prioritetom – zašto smanjenje siromaštva nije jedan od tih prioriteta”.

Banka hrane Crne Gore poziva Vladu da prestane da govori o siromaštvu samo kroz statistiku i počne da ga rješava kroz budžet, zakone i konkretne mjere.

“Jer država koja može da troši, a ne može da zaštiti svoje najsiromašnije građane – mora ponovo da preispita svoje prioritete”, poručeno je.