Ovo je u intervjuu za Bankar kazala direktorica Direkcije za platni sistem i finansijske tehnologije Centralne banke Crne Gore (CBCG) Valentina Bulatović.
Posebno je zanimljivo što se plaćanja registruju i u ponoćnim satima, što pokazuje da građani počinju da koriste mogućnost prenosa novca bez ograničenja radnim vremenom banaka.
Novi sistem dostupan je 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i omogućava da novac na račun primaoca stigne za svega nekoliko sekundi.
U sistem su od prvog dana uključene svih 11 banaka u Crnoj Gori, čime je zemlja postala prva na Zapadnom Balkanu koja je instant plaćanja pokrenula na cjelokupnom bankarskom tržištu.
Dodatni podsticaj građanima predstavlja i niska naknada, koja za instant plaćanja do 200 eura putem mobilnog i internet bankarstva može iznositi najviše pet centi.
Bulatović naglašava da će pravi uspjeh sistema biti vidljiv tek kada instant plaćanje postane dio svakodnevice.
„Kada građani prestanu da razmišljaju da li je vikend ili radni dan prije nego što pošalju novac, znaćemo da je sistem u potpunosti ispunio svoju svrhu“, poručila je Bulatović.
CBCG očekuje da će novi servis dodatno ubrzati prelazak građana sa šalterskih na elektronska plaćanja, koja trenutno čine nešto više od 60 odsto kreditnih transfera.
Sljedeći korak biće razvoj dodatnih servisa i priprema za SEPA instant plaćanja, čime bi se prednosti gotovo trenutnog prenosa novca proširile i na prekogranične transakcije.
Crna Gora je prva država na Zapadnom Balkanu koja je kroz TIPS Clone sistem uvela instant plaćanja, integrišući od prvog dana cjelokupno bankarsko tržište. Šta je omogućilo da CBCG od 20. jula uključi svih 11 banaka i koliko je za taj rezultat bila važna saradnja regulatora i poslovnih banaka? Kako je izgledao proces pripreme svih banaka za početak rada sistema i da li građani u svakoj banci mogu očekivati jednaku dostupnost, brzinu i jednostavnost korišćenja instant plaćanja?
U Crnoj Gori je 20. jula pušten u rad novi platni sistem, a Crna Gora je tako postala prva država Zapadnog Balkana koja je sistem instant plaćanja od prvog dana pokrenula na cjelokupnom bankarskom tržištu, odnosno svih 11 banaka su ravnopravni učesnici sistema instant plaćanja (IPS). Tako je, pored RTGS i DNS sistema koji su u primjeni više od 20 godina, Crna Gora sada dobila još jedan moderan nacionalni platni sistem koji omogućava klijentima prenos novca sa računa jedne banke na račun klijenta druge banke, gotovo trenutno, za svega nekoliko sekundi.
Da bi se razumjelo koliki je zapravo uspjeh postignut objedinjenim sistemom instant plaćanja cjelokupnog bankarskog tržišta u Crnoj Gori, treba znati šta je prethodilo i kako se odvijao proces.
Sistem instant plaćanja je rezultat regionalnog projekta koji je iniciran pod imenom TIPS Clone. Naime, kada se krenulo u planiranje sistema instant plaćanja, CBCG je temeljno analizirala različita rješenja i modele implementacije, jer je danas širom svijeta u primjeni više od 137 takvih sistema koji se ubrajaju u grupu instant, odnosno brzih plaćanja ili plaćanja u realnom vremenu. Analiza se nije odnosila samo na različita tehnološka rješenja i funkcionalnosti takvih sistema, već se željelo izabrati rješenje koje će biti future proof, potpuno usklađeno sa ambicijama Crne Gore da postane sljedeća članica Evropske unije, te da bude primjenjivo kako sada, tako i u bliskoj budućnosti.
Kao logičan nastavak te ideje, Crna Gora se opredijelila za rješenje koje je u tehnološkom smislu, primijenjenim standardima i operativnom načinu rada potpuno usklađeno sa TIPS sistemom (Target Instant Payment Settlement), odnosno sistemom instant plaćanja koji koriste i zemlje članice EU. Dobijena je i podrška Evropske centralne banke. U pitanju je regionalni projekat, u kome pet zemalja Zapadnog Balkana po prvi put implementira sisteme instant plaćanja na svojim tržištima, identične TIPS-u. Pored Crne Gore, tu su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija. Tehnološki provajder i partner cijelog TIPS Clone projekta za sve zemlje regiona je Banka Italije, koja je istovremeno i provajder TIPS sistema koji se koristi u EU i šire, te sa sobom donosi ekspertizu i značajno praktično iskustvo funkcionisanja tog sistema.
Projekat je od starta imao vrlo ambiciozno postavljene rokove i izuzetnu dinamiku brojnih aktivnosti u svim oblastima koje podrazumijeva pokretanje jednog platnog sistema. Ono što ga je takođe karakterisalo i unosilo dodatnu kompleksnost jeste veliki broj učesnika i zajednički rad tehničkih timova centralnih banaka, komercijalnih banaka u Crnoj Gori i velikog broja različitih vendora.
Upravo zato je CBCG preuzela višestruku ulogu u projektu. Sopstvenim IT kapacitetima razvila je tehničko rješenje za upravljanje likvidnošću, kojim su povezani postojeći RTGS i novi IPS sistem, dok je istovremeno koordinirala projektne aktivnosti na crnogorskom tržištu. Tokom implementacije organizovala je radionice i sastanke radnih grupa, omogućila razmjenu tehničke dokumentacije i redovno praćenje napretka, te povezivala banke i druge vendore radi efikasnog rješavanja otvorenih pitanja.
Takođe, vrlo precizno isplanirana i realizovana završna faza detaljnog testiranja i tzv. „pre-produkcijski dan“ doprinijeli su da sa sigurnošću i velikim samopouzdanjem spremno dočekamo taj 20. jul i Go Live momenat.
Realizaciju ovog projekta, kao i budućih aktivnosti usmjerenih na modernizaciju finansijske infrastrukture Crne Gore i njeno usklađivanje sa SEPA standardima, podržala je Svjetska banka kroz zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD). CBCG je implementaciona institucija projekta, čija je realizacija predviđena do septembra 2030. godine.
Kroz IBRD projekat Svjetske banke angažovana je i belgijska konsultantska kompanija Paylume, čiji su eksperti, dobri poznavaoci tržišta i bankarskog sektora Crne Gore, pružali stručnu podršku CBCG i bankama u oblasti evropskih platnih sistema i instant plaćanja tokom implementacije projekta.
Važan činilac uspješne realizacije projekta bila je dobra koordinacija i profesionalni angažman projektnih timova svih crnogorskih banaka i CBCG. Tokom prethodne dvije do tri godine, bankarski sektor je, uz koordinaciju CBCG, realizovao nekoliko značajnih projekata u oblasti platnog prometa – modernizaciju RTGS i DNS sistema i prelazak na ISO 20022 standard, pristupanje SEPA području i implementaciju SCT platne šeme, a sada i uvođenje sistema instant plaćanja. Realizacija ovako zahtjevnih projekata u relativno kratkom periodu pokazala je da je crnogorski bankarski sektor vrlo agilan i sposoban da se brzo prilagodi i operativno primijeni evropske standarde u oblasti platnog prometa.
Šta se za građane konkretno promijenilo uvođenjem instant plaćanja – kako se ona koriste, koliko koštaju i po čemu se razlikuju od običnog domaćeg transfera i SEPA plaćanja? Da li građani u svakoj banci mogu očekivati jednaku dostupnost, brzinu i jednostavnost korišćenja instant plaćanja?
Sistemi instant plaćanja su po svojoj prirodi namijenjeni onim svakodnevnim, manjim retail plaćanjima, kojih je i najviše u ukupnom broju transakcija u platnom prometu.
Postoje, naravno, razne specifičnosti u implementaciji, ali glavne karakteristike i prednosti koje odlikuju ove servise su: brzina, stalna dostupnost i niži troškovi. Novac se sa računa jednog klijenta banke prenosi na drugi račun gotovo trenutno, za svega nekoliko sekundi, a oba učesnika dobijaju povratnu informaciju o izvršenoj transakciji. Još jedna novina je da je ova usluga dostupna neprekidno 24 sata dnevno, tokom cijele godine, uključujući vikende i praznike, što do sada nije bio slučaj sa postojećim platnim sistemom. Time se omogućava da novac bude prenesen u trenutku kada to klijentu odgovara, na jednostavan način i bez vremenskih ograničenja.
Sistem instant plaćanja implementirale su sve banke u Crnoj Gori i namijenjen je svim klijentima banaka: kako fizičkim licima, tako i pravnim licima i preduzetnicima. Može se koristiti za sva plaćanja u iznosu do 2.999,99 eura po jednoj transakciji i odnosi se isključivo na nacionalna plaćanja između banaka u Crnoj Gori.
Zbog same prirode servisa, odnosno činjenice da se plaćanje realizuje u roku od nekoliko sekundi, svoj puni potencijal dostiže ako se koristi putem elektronskih kanala, odnosno mobilnog ili internet bankarstva. Umjesto dolaska u banku i čekanja na šalterima, plaćanje se obavlja kada god i odakle god klijentu odgovara, a druga strana novac dobije u roku od nekoliko sekundi.
Kako bi dodatno promovisala i podstakla upravo digitalne kanale i efikasnost plaćanja, CBCG je posebnom Odlukom ograničila naknadu za instant plaćanja koja se obavljaju putem mobilnog i internet bankarstva u iznosu do 200 eura na pet centi. S obzirom na to da je u TIPS platnoj šemi utvrđena dijeljena opcija troškova slanja (SHA/SHAR), to je implementirano i u TIPS Clone, tako da se za prijem instant uplate u iznosu do 200 eura primaocu plaćanja takođe može naplatiti naknada do pet centi.
Što se tiče ostalih kanala za iniciranje instant plaćanja, kao i iznosa transakcije preko 200 eura, oni ne mogu biti skuplji od onih za standardna plaćanja.
Tehnološka platforma putem koje se razmjenjuju instant plaćanja jedinstvena je za sve banke, a primijenjena je ista platna šema koju poštuju svi učesnici. To znači i istu brzinu izvršavanja platnih transakcija i dostupnost platforme za sve klijente, a, naravno, svaka banka je pojedinačno odgovorna da svoje interne sisteme i konektivnost održava stabilnim, po principu neprekidnog pristupa 24/7/365.
Koja pitanja i dileme građani trenutno najčešće imaju i šta treba da znaju prije nego što pošalju instant uplatu, posebno kada je riječ o pogrešno unesenom računu, mogućnosti povraćaja novca i zaštiti od prevara?
Još uvijek smo na početku primjene novog servisa, ali moram reći da su prve reakcije korisnika koje mnogim kanalima dolaze do nas veoma pozitivne. Te reakcije se odnose na brzinu realizacije plaćanja, navode se različiti praktični slučajevi kada se iskoristilo instant plaćanje, mijenjaju se navike klijenata, a dodatno se ističe i preračunava kolika se ušteda u provizijama može ostvariti kada se koristi sistem instant plaćanja.
Pitanja i dileme klijenata uglavnom su se odnosile na to kako biti siguran da je izabrana prava opcija u bankarskoj aplikaciji kada se želi instant plaćanje. Naime, banke nisu za novi sistem instant plaćanja (IPS) kreirale nove korisničke aplikacije, već su modifikovale postojeće i uvrstile opciju za iniciranje instant plaćanja. Neke banke su to uradile dodajući u nalogu za plaćanje opciju Instant koju treba označiti (ako to već nije po defaultu odabrano), dok su druge za tu istu funkciju iskoristile opciju Hitno. Takođe, u praksi je moguće da se razlikuju opcije za mobilne i internet aplikacije. Zato preporučujemo klijentima banaka koji tek kreću sa upotrebom ovog servisa da prvo provjere ovu opciju u svojim aplikacijama i sa svojim bankama ako je to potrebno. Takođe, CBCG se potrudila da na jednom mjestu prikupi video-uputstva svih crnogorskih banaka i moguće ih je naći na linku: https://cbcg.me/me/kljucne-funkcije/platni-promet/instant-placanja-tips-clone
Što se tiče unosa podataka prilikom plaćanja, pravilo važi kod svih vrsta i načina plaćanja – potrebno je uvijek dodatno provjeriti da li ste pravilno unijeli broj transakcionog računa i ostale podatke prije nego što pritisnete dugme Plati. Specifičnost instant plaćanja u tom smislu je samo u tome što banka ne može ni na koji način zaustaviti već započetu transakciju, s obzirom na to da se sve završava u nekoliko sekundi, odnosno da je nalog neopoziv.
Ako ipak dođe do greške ili sumnje u eventualnu prevarnu radnju, klijent se obraća svojoj banci, koja, zavisno od konkretne situacije i uzroka, postupa u skladu sa pravima i obavezama učesnika propisanim Zakonom o platnom prometu.
Koji su naredni koraci nakon pokretanja domaćih instant plaćanja – kada možemo očekivati povezivanje sa prekograničnim SEPA instant plaćanjima i po kojim pokazateljima će CBCG ocjenjivati uspjeh sistema?
Trenutno su svi resursi okrenuti pomnom praćenju performansi novog sistema, s obzirom na to da se još uvijek može smatrati da smo u periodu stabilizacije. Prvi statistički pokazatelji i trendovi, u smislu broja instant transfera, njihovih prosječnih vrijednosti i procenata uspješnih izvršenja, zaista ohrabruju. Npr. ukupan broj instant transakcija, koji se prvog dana, 20. jula, kretao oko 2.500 naloga, na kraju mjeseca jula bio je pet puta veći. Najveći broj transakcija se tokom dana i dalje obavlja tokom prijepodneva, od 8 do 15 sati, ali registrujemo u sistemu jedan dio plaćanja i u ponoćnim satima, što znači da klijenti postepeno mijenjaju svoje navike, koristeći neograničenu dostupnost sistema u svoju korist.
Uspjeh sistema ocjenjivaćemo kroz više pokazatelja. Prije svega, pratićemo rast broja instant transakcija i njihovo učešće u ukupnom platnom prometu, zatim dostupnost i pouzdanost sistema, ali i stepen prihvatanja ove usluge od strane građana i privrede. Najvažniji pokazatelj biće da instant plaćanja postanu uobičajen način plaćanja u svakodnevnom životu i poslovanju. Kada građani prestanu da razmišljaju da li je vikend ili radni dan prije nego što pošalju novac, znaćemo da je sistem u potpunosti ispunio svoju svrhu.
Shodno tome, jedan od parametara koji će se kontinuirano pratiti sa velikom pažnjom je i učešće platnih transakcija koje su izvršene na osnovu naloga za plaćanje podnesenih elektronskim putem u odnosu na ukupan broj kreditnih transfera. Trenutno smo na nešto više od 60 odsto u tom indikatoru za postojeći platni sistem, a svakako očekujemo da će uvođenje instant plaćanja doprinijeti njegovom rastu.
Naravno, cijeli projekat instant plaćanja se ne završava puštanjem u rad TIPS Clone platforme. CBCG već planira nastavak, a to su dodatni overlay servisi koji treba da omoguće da se iniciranje instant transakcija obavlja na još brži, jednostavniji i sigurniji način. Pozitivna praksa sa drugih tržišta pokazala je da su neki od overlay servisa sa najvećim benefitima: Provjera primaoca (Verification of Payee – VoP), Proxy/Alias registar, iniciranje plaćanja putem standardizovanog QR koda i Request to Pay.
Sama implementacija overlay servisa nije samo tehničko pitanje, već se moraju dobro razmotriti i ostali aspekti i efekti njihove primjene: definisati model upravljanja, odrediti regulatorne i komercijalne aspekte, obezbijediti korisničku podršku i sl. Zato je veoma važno da sve zainteresovane strane i učesnici na tržištu prvo razumiju benefite overlay servisa, a zatim sinhronizovano i koordinisano krenu u njihovu realizaciju, prilagođeno potrebama našeg tržišta.
Što se tiče prekograničnih, odnosno međunarodnih instant plaćanja, uvođenje SEPA instant plaćanja predstavlja prirodan naredni korak u razvoju platnog prometa Crne Gore. Važno je istaći da su pojedine banke u Crnoj Gori već započele aktivnosti i pripreme za pristupanje SEPA instant šemi. Istovremeno, uvođenjem TIPS Clone platforme CBCG je izgradila infrastrukturu koja je zasnovana na istim standardima kao evropski TIPS sistem, čime su stvorene tehničke pretpostavke za uvođenje SEPA instant plaćanja. Imajući u vidu da evropski regulatorni okvir predviđa obaveznu primjenu instant plaćanja za pružaoce platnih usluga koji posluju u eurozoni, jasno je da smo ovim projektom pravovremeno pripremili crnogorski platni sistem i za taj naredni korak evropske integracije.
