Analiza koju je objavio CEE Bankwatch Network ne ostavlja nikakvu dilemu – ukoliko Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD (European Bank for Reconstruction and Development), nakon svih upozorenja, dokumentovanih nepravilnosti i dokaza o rizicima po prirodu, ljudsku zajednicu i stabilnost lokacije, nastavi da gura projekat TS Brezna 400kV na sadašnjoj lokaciji, više neće moći da tvrdi da nije znala šta radi – biće to svjesna odluka da se interesi jednog projekta i jednog klijenta stave iznad opstanka čitavog sela i cijele ljudske zajednice”, navode iz GI “Spasimo Brezna”.
Iz GI “Spasimo Brezna” već više od godinu dana upozoravaju da crnogorska država i državno energetsko preduzeće Crnogorski elektroprenosni sistem CGES, ignorišući postojanje cijele lokalne zajednice, namjeravaju da u centru naseljenog, turističkog mjesta izgrade međunarodno visokonaponsko energetsko čvorište i čvorište za obnovljive izvore energije.Stvaranje teške industrijske zone u naseljenom i živom agro turističkom regionu, kako kažu, dovelo bi do potpunog uništenja cijelog sela, turizma, poljoprivrede, imovin, ugrožavanja zdravlja i prinudnog raseljavanja cijele lokalne zajednice.
“Ovaj projekat realizuje CGES a finansira Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) novcem evropskih država koje su njeni akcionari, a jedan od najvećih je Evropska unija.Uprkos brojnim dokazima i dokumentovanim činjenicama koje smo u proteklih godinu dana dostavili žalbenom mehanizmu EBRD-a, IPAM -u (The EBRD’s Independent Project Accountability Mechanism), gdje je postupak još u toku, i uprkos našim zahtjevima da se finansiranje suspenduje do njegovog okončanja, EBRD nastavlja da gura sporni projekat i otpušta sredstva za njegovu realizaciju. Neke od ključnih primjedbi, veoma ozbiljnih i diskreditujućih po CGES i EBRD, konstatuju se upravo u analizi koju je objavila Bankwatch mreža”, navode iz GI “Spasimo Brezna” uz ključne zaključke iz analize:
Selo koje u dokumentima EBRD-a i CGES-a “ne postoji”
Bankwatch je međunarodnoj javnosti iznio jednu od ključnih činjenica na koju mještani Brezana mjesecima upozoravaju EBRD. U netehničkom sažetku projekta, objavljenom na sajtu EBRD-A, navedeno je da „nema stambenih ili poslovnih objekata u blizini SS Brezna” i da je najbliže naselje Gornja Brezna udaljeno oko dva kilometra.
Ta tvrdnja je dokumentovano netačna. Najbliže kuće nalaze se na svega oko 200 metara, dok nezavisno mapiranje GI „Spasimo Brezna” pokazuje oko 150 objekata u vlasništvu 75 porodica unutar kruga od dva kilometra. Još važnije, sama EBRD administracija je, prema nalazima koje prenosi Bankwatch, u IPAM postupku potvrdila da su početni socijalni podaci projekta pogrešni i da domaćinstva postoje unutar 200 metara od trafostanice. Dakle, ovo više nije samo tvrdnja lokalne zajednice.
Jedna od osnovnih činjenica na kojima je projekat predstavljen – da u neposrednoj blizini buduće kritične međunarodne infrastrukture nema ljudi i objekata – pokazala se netačnom.
U analizi koju objavljuje Bankwatch upozorava se i na ono što stanovnici Brezana od početka tvrde: TS Brezna 400kV ne može se posmatrati kao izolovano proširenje jedne trafostanice. Postojeća stanica površine približno 125 x 80 metara trebalo bi da bude proširena na oko 300 x 250 metara – površinu približno devet fudbalskih terena. Ali ni to nije stvarni obim uticaja.
U analizi se precizno i dokumentovano navode tri postojeća i najmanje sedam planiranih dalekovoda, uključujući međunarodne i regionalne elektroenergetske veze, dok se na Brezna vezuju i brojni planirani projekti obnovljivih izvora energije. Izmjene i dopune PUP-a Plužine mapiraju lokacije za više od 20 vjetro i solarnih elektrana koje gravitiraju ka Breznima i planom da se na elektro mrežu dalekovodima povezuju upravo u Breznima. Drugim riječima, u srcu živog planinskog i turističkog naselja planira se jedno od ključnih elektroenergetskih čvorišta šireg regiona.
Bankwatch upozorava da bi takva koncentracija infrastrukture mogla potpuno promijeniti pejzaž Gornjih Brezana i proizvesti kumulativne posljedice po stanovništvo, staništa, ekosisteme i ptice, posebno imajući u vidu blizinu kanjona Komarnice.
Od lokalne zajednice se kriju ključna dokumenta
Posebno ozbiljno pitanje odnosi se na dokumentaciju na osnovu koje je EBRD odobrio projekat. Bankwatch ukazuje na teško objašnjivu kontradikciju. U dokumentu koji je bio pred Odborom direktora EBRD-a navedeno je da su studija izvodljivosti, ESIA (Procjena uticaja na životnu sredinu i društvo) i preliminarni projekat završeni 2018. godine, kao i da je ažuriranje ESIA i preliminarnog projekta završeno u decembru 2022.
Međutim, kada je GI „Spasimo Brezna” od EBRD-a zatražila tu studiju, Banka je odgovorila da ESIA – ne postoji. Bankwatch zato postavlja pitanje koje mjesecima postavlja i zajednica: Gdje je ESIA?
Ako postoji – zašto je zajednica ne može dobiti? Ako ne postoji – na osnovu čega je Odboru direktora EBRD-a saopšteno da je izrađena i kasnije ažurirana? Bankwatch zaključuje da dostupne informacije ukazuju da je Odbor EBRD-a projekat mogao odobriti na osnovu kontradiktornih, nepotpunih ili čak netačnih informacija.
Ni pitanje stabilnosti tla nije riješeno. Sama projektna dokumentacija ranije je priznala pomjeranja tla i deformacije postojeće trafostanice. To je takođe jedna od ključnih primjedbi GI Spasimo Brezna uz upozorenja da gradnja kritične međunarodne infrastrukture na tako nestabilnom geološkom području može ugroziti stabilnost energetskog sistema u regionu.
Bankwatch sada potvrđuje da dokumentacija o nabavkama i sanacijama CGES-a iz 2025. i 2026. godine pokazuje nastavak geoloških istraživanja, revizija i sanacionih radova, dok rezultati i naredni koraci nijesu dostupni javnosti. Dokumentacija kojom raspolaže GI „Spasimo Brezna” dodatno pokazuje da nije riječ o jednoj izolovanoj sanaciji, već o više intervencija nakon kojih se problem deformacija tla ponovo pojavljivao.
Zato pitanje više nije da li je jedna pukotina popravljena.
Pitanje je: Ko je, na osnovu kojih geoloških i geotehničkih podataka i sa čijom profesionalnom odgovornošću, zaključio da je upravo ova lokacija bezbjedna za razvoj strateškog 400 kV elektroenergetskog čvorišta?
Nijedna druga lokacija nikada nije razmatrana
Možda najvažnija činjenica u cijelom slučaju jeste da, prema dokumentaciji kojom raspolaže zajednica, nijedna alternativna lokacija za SS Brezna 400kV nikada nije razmatrana. Ne postoji loša analiza alternativa. Ne postoji zastarjela analiza alternativa.
Analize druge lokacije uopšte nema.
Lokacija u naseljenim Breznima tretirana je kao unaprijed određena. Bankwatch zato zaključuje da puna analiza alternativa i kumulativnih uticaja mora obuhvatiti i izmještanje dodatnog 400 kV kapaciteta van naseljenog područja sela, naglašavajući da relokacija nije ekstreman zahtjev, već logična posljedica načina na koji je projekat do sada planiran i razvijan.
U analizi koju objavljuje Bankwatch postavlja se logično pitanje: Gdje je crvena linija koja čini jedan projekat neprihvatljivim zbog uticaja na lokalne zajednice?
“Da li je „zelena tranzicija” zaista zelena ako zbog nje treba žrtvovati prirodu, imovinu, razvojnu perspektivu i opstanak jedne cijele ljudske zajednice – bez toga da je ikada ozbiljno razmotreno da se infrastruktura jednostavno izmjesti dalje od ljudi? GI „Spasimo Brezna” neće pristati da Gornja Brezna budu kolateralna šteta energetskih i poslovnih interesa. Od EBRD-a sada tražimo izbor: spriječiti nepovratnu štetu – ili preuzeti odgovornost za posljedice odluke da se čitava ljudska zajednica žrtvuje zbog unaprijed odabrane lokacije”, zaključuju iz GI “Spasimo Brezna2
