Kulturna dobra u zaštićenim područjima, prema odredbama zakona, biće izuzeta od gradnje obnovljivih izvora, ako bi primjena narušila njihova svojstva. Javne rasprave nije bilo, te inžinjerska komora nije konsultovana o izmjeni zakona, potvrđeno nam je iz te institucije.

Objektima obnovljivih izvora energije, za koje se ne izdaje građevinska dozvola, smatraju se fotonaponski sistemi i termalne i geotermalne pumpe do 999 kilovat-sati, kao i termalne i geotoplotne pumpe snage 1 megavata do 50.

Suština Zakona o izgradnji objekata je da se pojednostave procedure za dobijanje građevinskih dozvola za objekte za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Objasnio je Boško Todorović, direktor Direktorata za građevinarstvo u Ministarstvu prostornog planiranja i državne imovine.

“Za objekte snage do 999 kilovata predviđena je pojednostavljena tehnička dokumentacija. Ona obuhvata same elemente koji su neophodni za provjeru bezbjednosti i funkcionalnosti objekta, a naročito elaborat analize ispitivanja statičke stabilnosti objekta i dokaz o ispunjenosti uslova za priključenje na elektroenergetsku infrastrukturu. Ne prolazi se kroz klasičan postupak izdavanja građevinske dozvole, već se postupak zasniva na prijavi uz propisanu dokumentaciju”, poručio je Todorović.

Toplotne pumpe veće snage od 1 do 50 megavata grade se uz prijavu i tehničku dokumentaciju, koja podrazumijeva glavni projekat u skladu sa procedurom za priključenje.

“Predviđena je obaveza izrade glavnog projekta i pribavljanja odgovarajućeg akta operatera prenosne mreže, jer je ovdje riječ o složenijim energetskim postrojenjima”, kazao je on.

Glavni projekat za izgradnju i rekonstrukciju zgrada obavezno sadrži i elaborat instalacija sistema za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući solarne panele, termalne sisteme i druge tehnologije, uključujući i sisteme za skladištenje energije. Ipak, primjena će biti odložena do prijema Crne Gore u Evropsku uniju.

Obaveza lokalnih zajednica je da donesu propise kojima će urediti postavljanje, izgradnju i uklanjanje objekata obnovljivih izvora energije, objasnio je Todorović.

“Cilj je da se uz pojednostavljene procedure na državnom nivou obezbijede jasna pravila i na lokalnom nivou, kako bi investitori i građani unaprijed znali pod kojim uslovima mogu realizovati ovakve projekte. Želimo da procedura bude brža, jednostavnija i predvidljivija, ali bez smanjenja standarda bezbjednosti”, mišljenja je on.

Odredbe tog zakona ne primjenjuju se na kulturno dobro u zaštićenim područjima, objekte gdje nije izvodljiva primjena obnovljivih izvora, i za privremene objekte i posebne namjene u skladu sa posebnim propisima.

Zakon o izgradnji objekata usvojen je po hitnom postupku u Skupštini i nije prošao javnu raspravu, te ni inžinjerska komora nije konsultovana, potvrdila nam je predstavnica te institucije, Marija Knežević. Izmjenama Zakona o izgradnji objekata, Crna Gora dodatno usklađuje svoj zakonodavni okvir sa evropskim pravilima u oblasti obnovljivih izvora energije.