Skok cijena svih vrsta goriva je izvjestan u odnosu prema sada važećim podacima sa međunarodne berze naftih derivata i kursa dolara i eura.

Treba napomenuti da je cijena barela od prošlog ponedjeljka (10. avgust), odnosno od dana kada je Ministarstvo energetike i rudarstva saopštilo nove cijene goriva, nafta na međunurodnom tržištu poskupjela oko sedam dolara za barel.

Naime, prošle nedjelje je barel crnog zlata iznosio oko 81 dolar, dok se sinoć za 158,98 litara (koliko teži standardni barel) moralo izdvojiti, u zavisnosti od kursa i berze, od 86 do 87 dolara.

U međuvremenu za barel se moralo davati i preko 88 dolara, a do blagog pada došlo je nakon obavještenja da su povećane američke zalihe nafte.

Da bi bez intervencije države cijena dizela mogla da skoči na preko 1,90 eura, ukazuje i vijest da je u Srbiji juče eurodizel poskupio i sada košta 1,95 eura (229 dinara) za litar.

Naime, cijena barela pala je u četvrtak na međunarodnim tržištima nešto ispod 87 dolara, budući da su rast američkih zaliha i prognoze o slabijoj potražnji zasjenili neslaganja u porukama Irana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o Hormuškom moreuzu.

Da podsjetimo, iako se očekivalo značajnije pojeftinjenje svih vrsta goriva, pa tako i eurodizela za čak 14 centi po litru, Vlada prošle sedmice nije produžila odluku o umanjenju akciza, pa je eurodizel umjesto 14 pojeftinio svega tri centra i sada košta 1,82 eura. Eurosuper 95 je pojeftinio šest centi, pa se sada za litar benzina mora izdvojiti 1,69 eura, a eurosuper 98 1,73 eura. Cijena lož ulja iznosi 1,70 eura za litar.

Na londonskom tržištu barelom se poslijepodne trgovalo po cijeni 2,25 dolara nižoj nego na zatvaranju u srijedu od 86,73 dolara. Na američkom tržištu barel je pojeftinio 2,23 dolara i koštao 81,04 dolara.

Zalihe nafte porasle su prošle sedmice čak 17,4 miliona barela, što je, javlja Hina, znatno više od januara 2023. godine, što odražava smanjen izvoz, saopštilo je američko Ministarstvo energetike.

Podaci, međutim, pokazuju i pad strateških zaliha nafte, 6,1 milion barela na 298,7 miliona barela, što je najniži nivo od početka 1983. godine.

Tako je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) snizila procjenu rasta svjetske potražnje za naftom u tekućoj godini na 580 hiljada barela dnevno, pokazalo je redovno mjesečno izvještanje, prenosi Mina-biznis.

Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja predstavlja zemlje uvoznice energenata, očekuje, pak, da će se potražnja ove godine smanjiti 1,6 miliona barela dnevno, navodeći da su kupci zbog visokih cijena počeli da izbjegavaju naftu.

Potražnju dodatno ograničava i smanjena ponuda usljed američko-izraelskog rata protiv Irana, navode u IEA.

Rast američkih zaliha i prognoze o slabijoj potražnji potisnuli su u drugi plan kontradiktorne izjave Vašingtona i Teherana o kontroli nad Hormuškim moreuzom.

Odvojeni proračuni OPEK-a pokazuju da je barel nafte iz korpe njegovih članica u utorak pojeftinio 61 cent i koštao 85,99 dolara.

Da podsjetimo, od kako je počeo napad američko-izraelske koalicije na Iran, cijena nafte je mijenjana 12 puta.

Nakon eskalacije sukoba i napada na Iran 28. februara 2026. godine, cijene goriva u Crnoj Gori su snažno porasle zbog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu. Cijene su u narednim mjesecima rasle i do 50 centi, dostigavši vrhunac početkom avgusta, kada se eurodizel popeo na 1,85 eura.

Smanjenje akcize, od 50 do 0 odsto

Vlada na početku sukoba odobrila je maksimalno smanjenje akciza na gorivo za 50 odsto na telefonskoj sjednici održanoj 20. marta 2026. godine.

Ova hitna mjera donesena je neposredno nakon eskalacije sukoba i napada na Iran kako bi se ublažio drastičan skok cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu.

Zatim je akciza na eurodizel smanjena za 50 odsto, a na benzin za 25 odsto. Istovremeno je skraćen i obračunski period za formiranje cijena sa 14 na 7 dana radi bržeg prilagođavanja tržištu.

Nakon ovog prvobitnog uvođenja krajem marta, odluka je produžavana i korigovana u zavisnosti od kretanja na berzi.