Interpelacija će, prema informacijama Adria TV, biti upućena isključivo parlamentarnoj većini. Time će partije koje čine vlast dobiti priliku da se, bez mogućnosti skrivanja iza saopštenja i političkih poruka, javno odrede prema konkretnom zahtjevu i politici Ministarstva vanjskih poslova.

Pojašnjenja radi, da bi predlog uopšte mogao da uđe u skupštinsku proceduru i dođe na raspravu i glasanje, neophodno je obezbijediti 27 potpisa. To znači da, ukoliko stranke parlamentarne većine žele da ostanu dosljedne onome što su do sada javno saopštavale, trebalo bi da ovo prihvate bez ikakvog razmišljanja.

Posebno će se testirati stavovi koje su pojedini predstavnici parlamentarne većine ranije javno iznosili povodom odluke da crnogorski diplomatski predstavnik prisustvuje obilježavanju godišnjice „Oluje” u Kninu.

Ovim potezom DNP sada praktično postavlja pitanje: da li je tadašnja kritika bila stvaran politički stav ili samo retorika namijenjena javnosti?

U Interpelaciji se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova već duži period vodi politiku koja, prema ocjeni DNP-a, nije usklađena sa interesima Crne Gore i njenih građana. Kao posebno problematični izdvajaju se odnosi sa Srbijom, način vođenja pregovora sa Hrvatskom, kadrovska politika u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kao i potezi koji, kako tvrde u DNP-u, mogu dodatno produbiti društvene podjele u Crnoj Gori.

Kao jedan od ključnih razloga navodi se odluka Ministarstva da 5. avgusta u Knin pošalje otpravnika poslova crnogorske ambasade u Hrvatskoj na obilježavanje 31. godišnjice „Oluje”.

DNP u Interpelaciji podsjeća na stradanje i egzodus srpskog stanovništva tokom i nakon „Oluje”, navodeći podatke o protjerivanju oko 250.000 Srba, paljenju oko 20.000 kuća i ubistvu više od 2.000 Srba.

U Interpelaciji se, takođe, ističe i da u Crnoj Gori, prema posljednjem popisu, živi oko 33 odsto građana koji se izjašnjavaju kao Srbi, kao i da značajan broj Srba prognanih iz Hrvatske danas živi u Crnoj Gori. Zbog toga DNP odluku o slanju crnogorskog predstavnika u Knin vidi kao posebno osjetljiv potez koji, kako tvrde, dodatno opterećuje odnose Crne Gore sa Srbijom, a samim tim i veliki dio građana Crne Gore.

DNP istovremeno otvara i pitanje odnosa Vlade prema ratnim zločinima i stradanjima iz devedesetih. U Interpelaciji se navodi da je Vlada donijela odluku o isplati 17 miliona eura osobama koje su bile zatočene u Morinju, dok, prema tvrdnjama DNP-a, nije insistirala na reciprocitetu hrvatske strane u vezi sa stradanjima nikšićko-šavničke grupe u logoru „Lora”.

Posebno se problematizuje spomen-ploča u Morinju, za koju DNP tvrdi da sadrži neistinit sadržaj. U Interpelaciji se navodi da ju je postavio tadašnji ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, danas savjetnik u MVP-u, a DNP ploču označava kao „grubi istorijski falsifikat”.

Na dnevni red dolazi i pitanje školskog broda „Jadran”, za koji DNP navodi da je u vlasništvu Crne Gore, a čiju moguću predaju Hrvatskoj smatra neprihvatljivom. Interpelacijom se otvaraju i navodi o mogućem ustupanju Hrvatskoj kopnenog i morskog pristupa na području Prevlake.

DNP u dokumentu Interpelacije povezuje ova pitanja sa javnim istupima ministra Ervina Ibrahimovića i njegovog savjetnika Ranka Krivokapića, za koje tvrdi da doprinose politici koja može dodatno pogoršati odnose sa Srbijom i produbiti unutrašnje podjele u Crnoj Gori.

Zato se, kao zaključak, Interpelacijom traži da predsjednik Vlade pokrene proceduru za razrješenje ministra Ibrahimovića, kao i da Vlada preispita određena kadrovska rješenja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i savjetničkim pozicijama.

Međutim, politička težina ovog poteza DNP-a neće se mjeriti samo zahtjevom za smjenu ministra.

Pravi test biće to kako će se predstavnici parlamentarne većine odnijeti prema zahtjevu DNP-a, odnosno da li će staviti svoj potpis na taj dokument.

Partije koje su ranije kritikovale odlazak crnogorskog predstavnika u Knin sada će morati da odluče da li će stati iza svojih riječi ili će podržati politiku Vlade koju su ranije kritikovale.

Upravo zato DNP, prema informacijama Adria TV, Interpelaciju i upućuje parlamentarnoj većini – da više ne bude prostora za političko nadmudrivanje između saopštenja i izjava, već da svako mora jasno da se odredi.

Ako je kritika odlaska u Knin bila iskrena – sada postoji prilika da se to pokaže potpisom. Ako je bila samo politička retorika – i to će se vidjeti potpisom.

Poslanici parlamentarne većine tako dobijaju priliku da pokažu da li njihove ranije poruke predstavljaju stvarnu politiku ili su bile izgovorene samo onda kada je bilo potrebno pridobiti dio javnosti.

Interpelacija će zato, osim pitanja odgovornosti ministra vanjskih poslova, otvoriti i mnogo šire pitanje: ko u Crnoj Gori zaista stoji iza onoga što javno govori kada dođe trenutak da se za te riječi stavi potpis kako bi Interpelacija mogla da se stavi u proceduru za skupštinsku raspravu i glasanje?

Odgovor će dati parlamentarna većina već naredne sedmice, 24. avgusta, kada će, prema saznanjima Adria TV, DNP i uputiti Interpelaciju.