Piše: Nik Đeljošaj
Strane investicije su i ostaju jedan od najvažnijih pokretača ekonomskog razvoja Crne Gore. Donose kapital, nova radna mjesta, znanje, tehnologije i poslovne prilike. Zato je naš cilj jasan: Crna Gora mora ostati otvorena, konkurentna i atraktivna destinacija za investicije.
Ali, jednako tako, odgovorna država mora znati šta štiti.
U vremenu velikih geopolitičkih promjena, ubrzanog tehnološkog razvoja i sve veće važnosti kritične infrastrukture, strateških resursa i osjetljivih tehnologija, otvorenost prema investicijama mora biti praćena mehanizmima zaštite javnog interesa, bezbjednosti i javnog poretka.
Upravo zato smo u Ministarstvu ekonomskog razvoja pripremili Predlog za uspostavljanje efikasnog mehanizma provjere stranih investicija u Crnoj Gori, koji je Vlada Crne Gore usvojila na sjednici 30. jula 2026. godine.
Ovo nije mehanizam protiv investitora. Naprotiv, cilj je da investicioni ambijent učinimo još sigurnijim, predvidivijim i kredibilnijim.
Evropska unija je još 2020. godine, kroz Uredbu (EU) 2019/452, uspostavila okvir za provjeru stranih direktnih investicija radi zaštite bezbjednosti i javnog poretka. Gotovo sve države članice danas imaju nacionalne mehanizme provjere. Evropski okvir se dodatno razvija: Uredba (EU) 2026/1386 primjenjivaće se od 17. januara 2028. godine i donosi obavezni minimalni zajednički okvir za provjeru stranih investicija u svim državama članicama. Crna Gora, kao država koja snažno i ubrzano napreduje na evropskom putu, mora biti spremna za taj standard.
Danas Crna Gora nema jedinstven pravni i institucionalni mehanizam za sveobuhvatnu provjeru stranih investicija sa aspekta bezbjednosti i javnog poretka. Postojeća pravila, uključujući Zakon o stranim investicijama, regulišu brojna pitanja važna za ulaganja stranih investitora, ali ne omogućavaju sistematsku procjenu potencijalnih rizika u strateški osjetljivim oblastima.
To je nedostatak koji želimo da otklonimo.
Crna Gora želi više i kvalitetnije investicije, investitore koji će otvarati nova radna mjesta, donositi nove tehnologije, razvijati proizvodnju, povećavati produktivnost i doprinositi dugoročnom ekonomskom razvoju. Ali želimo i da znamo ko ulaže, gdje ulaže i kakav potencijalni uticaj određena investicija može imati na strateške interese države.
Zato predlažemo donošenje posebnog Zakona o provjeri stranih investicija. Poseban zakon omogućiće jasan i transparentan sistem, sa precizno definisanim nadležnostima, sektorima, pragovima za prijavljivanje, rokovima, mjerama ublažavanja, sankcijama i pravnim lijekovima. Investitorima će istovremeno dati ono što je za ozbiljan biznis najvažnije: predvidivost.
Ministarstvo ekonomskog razvoja biće centralni nadležni organ za sprovođenje postupka provjere i nacionalna kontakt tačka za saradnju sa Evropskom komisijom i državama članicama Evropske unije.
Predviđamo i formiranje Savjeta za provjeru stranih investicija, kao međuinstitucionalnog stručnog i koordinacionog tijela. U njegovom radu učestvovali bi predstavnici institucija nadležnih za ekonomiju, unutrašnje poslove, odbranu, vanjske poslove, finansije, zaštitu konkurencije, elektronske komunikacije, saobraćaj, energetiku i nacionalnu bezbjednost, kao i drugih institucija kada to zahtijeva priroda konkretnog ulaganja. Konačnu odluku donosila bi Vlada Crne Gore, na prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja i uz prethodno mišljenje Savjeta.
Predloženi sistem odnosio bi se na investitore iz trećih zemalja, ali i na investicije koje realizuju kompanije osnovane u Crnoj Gori ili Evropskoj uniji ukoliko su direktno ili indirektno pod kontrolom investitora iz trećih zemalja. Posebno važan element je prag od 10 odsto vlasničkog udjela ili glasačkih prava, uz direktno ili indirektno sticanje kontrole ili značajnog uticaja. Time omogućavamo da se na vrijeme prepoznaju transakcije koje mogu imati strateški značaj.
Posebna pažnja biće usmjerena na sektore od strateške važnosti: energetiku, saobraćajnu i digitalnu infrastrukturu, elektronske komunikacije, sajber bezbjednost, zdravstvo, finansijsku infrastrukturu, odbrambenu industriju, osjetljive tehnologije, strateške resurse i kritične sirovine, kao i druge oblasti od posebnog značaja za državu.
Predloženi postupak zasnivao bi se na prethodnom odobrenju. Investitor bi Ministarstvu ekonomskog razvoja dostavljao podatke o vlasničkoj strukturi, krajnjem stvarnom vlasniku, poslovnim aktivnostima, vrijednosti transakcije, izvoru finansiranja i planiranim efektima investicije.
Nakon prijema potpune dokumentacije, predviđen je rok od 45 kalendarskih dana za inicijalnu provjeru. Ukoliko se ne utvrde rizici po bezbjednost ili javni poredak, investicija bi bila odobrena. Ako postoje razlozi za sumnju da investicija može predstavljati rizik, pokretala bi se detaljna provjera. U konačnici, investicija može biti odobrena, odobrena uz odgovarajuće mjere ili, u krajnjem slučaju, zabranjena. Ali suština ovog sistema nije u zabranama.
Suština je u povjerenju.
