Advokat Zdravko Begović ističe da je veliki problem identifikovati, otkriti i prevenirati izvršenje tih krivičnih djela.

„Trebalo bi registrovati sve, odnosno imati jedan određeni registar takozvanih piromana, lica koja imaju patološku želju da podmeću te požare“, smatra Begović.

Begović i njegov kolega iz Hrvatske, koji se suočio sa teškom požarnom sezonom, saglasni su da problem nije u visini propisanih kazni.

„Nažalost, požari su takvi, pogotovo ovi zadnji, kojima smo svjedoci zadnjih nekoliko dana, da se radi o kaznenim djelima protiv opšte sigurnosti. Za ta kaznena djela propisane su kazne od 1 do 10 godina. Ako je došlo iz takvih opisa kaznenih djela i do smrti više osoba, što evo u ovom zadnjem velikom požaru, koji se tek počinje sanirati, tu je kazna predviđena od 3 do 15 godina“, kazao je advokat iz Hrvatske Veljko Miljević.

Begović naglašava da je zakonodavac predvidio jedno vrlo specifično i konkretno krivično djelo: izazivanje opšte opasnosti.

„Gdje stoji ko izazivanjem požara ugrozi život ili tijelo čovjeka ili imovinu čija vrijednost prelazi iznos od 20.000 eura, kazniće se kaznom zatvora od 1 do 8 godina. Dakle, to su relativno visoke kazne zatvora“, kazao je Begović.

I kad predmet dođe pred sud, proces se odvija rutinski, kaže Begović. Međutim, u Hrvatskoj je, prema riječima našeg sagovornika, nešto drugačije.

„Mi, nažalost, imamo dugotrajne postupke koji nemaju apsolutno nikakvog opravdanja da tako traju. Na koncu se donose kazne koje jesu negdje u okviru ovih propisanih kazni na koje sam upozorio, ali se najčešće ide prema onom minimumu, tako da kazne, kad se izreknu, a pogotovo ako se približavaju minimumu zaprijećenih kazni, više nemaju nikakvog smisla“, kazao je Miljević.

„I budite sigurni da je u posljednje vrijeme, imajući u vidu učestalost požara, pogotovo ovih požara koji su namjerno podmetnuti, pooštrena kaznena politika, pa sudovi na teritoriji države Crne Gore izriču kazne zatvora od 1,5 godine do 2, pa čak neki put i više, zavisno od težine posljedice i, naravno, karakteristika lica koje je izvršilo krivično djelo“, kazao je advokat Zdravko Begović.

Više osnovnih sudova je RTCG dostavilo podatke o izrečenim presudama u posljednjih pet godina.

„U jednoj presudi izrečena je kazna zatvora od godinu i dva mjeseca, a u drugoj uslovna osuda kojom je utvrđena kazna zatvora od šest mjeseci s rokom provjere od dvije godine. U oba predmeta krivična djela izvršena su iz nehata“, naveli su u Osnovnom sudu u Ulcinju.

Iz Osnovnog suda u Baru izrečene su kazne zatvora u trajanju od po: tri mjeseca, četiri mjeseca, pet mjeseci i tri puta po pola godine zatvora. U navedenim postupcima utvrđeno je da je u pet predmeta okrivljenima stavljeno na teret da su krivično djelo počinili s umišljajem, dok je u jednom okrivljeni počinio krivično djelo iz nehata.

Sud u Herceg Novom u jednom postupku odredio je zatvor od jedne godine, u drugom zatvor od godinu i pet mjeseci, a u trećem zatvor od dvije godine, s mjerom obaveznog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.

U Danilovgradu Osnovni sud je u jednom predmetu izrekao uslovnu osudu kojom je okrivljenom utvrđena kazna zatvora od šest mjeseci i istovremeno određeno da se neće izvršiti ako okrivljeni za vrijeme od dvije godine po pravosnažnosti ne učini drugo krivično djelo, dok je u drugom predmetu izrečena mjera bezbjednosti – obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi. Prema podacima iz spisa predmeta, djela su učinjena s umišljajem.