“Među onima koji su imali takvo iskustvo, najčešći razlog napada bili su politički stavovi, ali su građani bili targetirani i zbog pola ili rodnog identiteta, izgleda, invaliditeta, načina života, religije, seksualne orijentacije i etničke ili nacionalne pripadnosti”, navedeno je u saopštenju.

Online napadi se najčešće dešavaju na najkorišćenijim platformama — Facebooku (49 odsto), Instagramu (44 odsto) i TikToku (19 odsto), a dominantno se manifestuju kroz uvrjedljive komentare i ismijavanje.

“Ipak, značajan dio iskustava uključuje i teže oblike digitalnog nasilja, uključujući seksualizovane komentare, mizoginiju, homofobiju, uznemirujuće poruke, dijeljenje privatnih sadržaja bez dozvole, prijetnje nasiljem, klevete i lažne informacije. Posebno zabrinjava podatak da 46 odsto građana navodi da ne reaguje na uvredljiv ili opasan sadržaj. Formalni mehanizmi reakcije gotovo se ne koriste: prijava administratoru, institucijama ili nevladinim organizacijama ostaje na veoma niskom nivou. Istovremeno, samo 3,6 odsto građana ima veliko povjerenje da platforme adekvatno reaguju na prijave”, kazuju podaci.

Iz Juventasa predočavaju da ovi nalazi ukazuju da se online šteta ne održava samo zbog onih koji je proizvode, već i zbog nedostatka jasnih, dostupnih i pouzdanih mehanizama zaštite.

“Zato je neophodno da Crna Gora digitalno nasilje i štetne online sadržaje tretira kao ozbiljan društveni i institucionalni izazov, a ne kao niz pojedinačnih incidenata. Reakcija ne može zavisiti samo od pojedinca koji je meta napada, niti od dobre volje platformi. Potreban je sistem koji omogućava prijavu, zaštitu, podršku, prevenciju i odgovornost”, navedeno je.

Neophodno je, kako je ukazano, uspostaviti centralizovanu online platformu za prijavu digitalnog nasilja i govora mržnje, sa jasnim i vidljivim objašnjenjem šta se dešava nakon prijave. Takav sistem mora biti lako prepoznatljiv, dostupan, siguran i prilagođen djeci i mladima, uz mogućnost povjerljivog ili anonimnog obraćanja.

“Istovremeno, potrebno je proširiti postojeća savjetovališta za mlade u okviru zdravstvenog sistema tako da obuhvate podršku žrtvama digitalnog nasilja i zaštitu mentalnog zdravlja u online prostoru. Digitalno nasilje ima stvarne posljedice i zato odgovor mora uključiti psihološku, savjetodavnu i institucionalnu podršku. Posebno važan dio odgovora mora biti obrazovanje. Medijska pismenost mora postati obavezan dio formalnog obrazovanja u srednjim školama, sa posebnim modulima o algoritmima, vještačkoj inteligenciji, dezinformacijama i online bezbjednosti. Mladi ne treba samo da “znaju da postoje rizici”, već da razviju konkretne vještine: kako da prepoznaju manipulativan sadržaj, kako da ne pojačavaju štetu, kako da prijave nasilje i kako da odgovorno koriste digitalne platforme”, saopšteno je.

Iz Juventasa navode da odgovornost imaju i mediji.

“Komentari na društvenim mrežama medija ne smiju ostati prostor u kojem se nesmetano šire govor mržnje, diskriminacija, prijetnje i uvrede. Potrebno je uvesti i dosljedno primjenjivati standarde aktivne moderacije komentara na profilima medija na društvenim mrežama, uključujući jasna pravila ponašanja, uklanjanje govora mržnje i filtriranje uvredljivog sadržaja. Takođe je potrebno uspostaviti odgovorniji odnos prema kreatorima digitalnog sadržaja i influenserima, posebno onima koji monetizuju svoje prisustvo i imaju značajan uticaj na mlade. Njihov domet mora pratiti i odgovornost za sadržaj koji objavljuju i šire”, poručeno je.

Crnoj Gori je, ocijenjeno je, potreban i državni sistem za prepoznavanje i reagovanje na štetan digitalni sadržaj, koji kombinuje regulatorne i preventivne mjere: sankcionisanje onih koji imaju najveći domet kada proizvode štetu, ali i kontinuiranu edukaciju građana, roditelja, nastavnika, javnih službenika i mladih.

“Neophodno je razviti nacionalne kampanje za promociju digitalne odgovornosti i kulture komunikacije online. Takve kampanje moraju biti zasnovane na podacima, prilagođene platformama koje građani i mladi zaista koriste i usmjerene na promjenu ponašanja: ne dijeliti štetan sadržaj, ne pojačavati napad, sačuvati dokaz, prijaviti sadržaj i podržati osobu koja je meta. Online napad nije problem samo osobe koja je napadnuta. Kada skoro svaka peta osoba ima iskustvo online napada, govorimo o društvenom problemu. Zato je krajnje vrijeme da se odgovornost za sigurniji digitalni prostor podijeli između institucija, obrazovnog sistema, medija, platformi, kreatora sadržaja i svih korisnika”, predočeno je.

Iz Juventasa poručuju da zaustavljanje širenja štete mora postati dio javne politike, a ne samo individualni apel za pristojnost na internetu.

Navedeno je da su saopšteni podaci dio istraživanja koje je Juventas sproveo u okviru projekta „Monitoring kampanja protiv rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Crnoj Gori, koje imaju strani uticaj“, uz finansijsku podršku Britanske ambasade u Podgorici.

Istraživanje je, kako je navedeno, sprovedeno u martu 2026. godine metodom licem u lice (F2F TAPI) na reprezentativnom uzorku od 987 punoljetnih građana Crne Gore.