Ovaj rekord ponovo je pokrenuo upozorenja da se sprema ozbiljna fiskalna kriza, jer rastući troškovi socijalnih programa i kamata uveliko premašuju prihode ograničene smanjenjem poreza. Granica od 40 biliona dostignuta je za manje od pet mjeseci nakon prelaska 39 biliona, dok se sam dug učetvorostručio za manje od 20 godina (prvi bilion dostignut je tek 1981. godine), piše Reuters.
Kako se udvostručio dug u posljednjih 10 godina
Dug savezne vlade se više nego udvostručio u odnosu na januar 2017. godine, kada je iznosio 19,95 biliona dolara.
Pandemijski odgovor: Oko trećine rasta nastalo je tokom dvije godine intenzivnog zaduživanja radi finansiranja odgovora na pandemiju pod Trampom i Bajdenom.Trampov prvi mandat: Dug porastao za 7,8 biliona dolara (više od polovine u poslednjih devet mjeseci mandata zbog pandemije). Bajdenov mandat: Javni dug uvećan za 8,4 biliona dolara zbog oporavka od pandemije, ulaganja u infrastrukturu i subvencija za čistu energiju.Trampov drugi mandat: Od januara 2025. dug je porastao za dodatnih 3,8 biliona dolara, čime je ukupan rast pod njegovim mandatima dostigao 11,6 biliona.
Trenutno je ukupan federalni dug za oko 20 odsto veći od godišnjeg BDP-a SAD. Pored toga, procjenjuje se da će ključni zakon iz Trampovog drugog mandata (“One Big Beautiful Bill Act”) dodati još 4,7 biliona dolara dugu, prema analizi Kongresne kancelarije za budžet (CBO).
Eksplozija deficita i troškova kamata
SAD godišnje troše oko sedm biliona dolara, od čega 60 odsto odlazi na obavezne programe poput Social Security, Medicare, Medicaid i zaštite veterana, koji rastu pod pritiskom penzionisanja “bejbi bumer” generacije.
Mjesečni budžetski deficit u julu iznosio je 432 milijarde dolara (četvrti najveći u istoriji), pri čemu su povraćaji po osnovu carina doveli do negativnih poreskih prihoda treći mjesec zaredom. Deficit u prvih deset mjeseci fiskalne 2026. godine već je premašio ukupni deficit iz cijele 2025.
Još 1,1 bilion dolara godišnje odlazi samo na kamate. Troškovi kamata su početkom 2024. godine prešli 1 bilion i sada su dvostruko veći nego 2020. U fiskalnoj 2025. kamate su prvi put premašile budžet Pentagona, dok su u 2026. prestigle i Medicare, postavši druga najveća stavka u budžetu SAD, odmah iza socijalnog osiguranja.
“Dug od 40 biliona dolara ne postoji samo u državnim knjigama, on se osjeća širom ekonomije i dolazi do novčanika građana. Što se više zadužujemo, to više podstičemo inflaciju i ostavljamo sebe ranjivim”, izjavila je Maja Mekginis, predsjednica Komiteta za odgovoran federalni budžet.
Oprez stranih investitora i potez Ministarstva finansija
Potražnja stranih investitora, koji drže gotovo trećinu američkih obveznica, opala je tokom prošle godine. Nakon aukcije 30-godišnjih obveznica vrijednih 25 milijardi dolara uz najviši prinos od 2021, prinosi na dugoročne obveznice dostigli su najviši nivo u gotovo dvije decenije. Viši prinosi direktno podižu kamatne stope na stambene, auto i poslovne kredite u SAD.
U pokušaju da smiri tržište, ministar finansija Skot Besent najavio je udvostručavanje obima otkupa obveznica sa rokom dospijeća od 10 do 30 godina, na najmanje četiri milijarde dolara po operaciji.
S druge strane, predsjednik Donald Tramp ponovio je zahtjev za nižim kamatnim stopama i odbacio zabrinutost:
“Uopšte ne mislim da bi Amerikanci trebalo da brinu. Mislim da smo veoma moćna zemlja i da prolazimo kroz ove smiješne kamatne stope. Kada je naša zemlja snažna, kamatne stope bi trebalo da padaju”.
