Njeno imenovanje izazvalo je reakcije određenih političkih subjekata, pri čemu se, između ostalog, problematizuju njena nacionalna pripadnost i činjenica da ne govori albanski jezik.

“Ovakve izjave su zabrinjavajuće i štetne posebno ako dolaze od državnih zvaničnika”, navodi Ministarstvo.

Multietničnost Ulcinja, kako su dodali, predstavlja vrijednost koju treba štititi jednakim pravima, poštovanjem različitosti i dosljednom primjenom zakona, a ne procjenjivanjem ljudi na osnovu njihovog imena, porijekla ili nacionalne pripadnosti.

“Princip jednakosti mora važiti za sve. Rukovodioci/teljke obrazovnih ustanova treba da budu birani u skladu sa zakonom i propisanim procedurama, na osnovu znanja, stručnosti, iskustva, sposobnosti upravljanja i ostvarenih rezultata, pod jednakim uslovima za sve kandidate. Nacionalna pripadnost sama po sebi ne može biti razlog ni za privilegovanje, ni za diskriminaciju”, dodaje se u reagovanju.

Istovremeno, naglašavaju, pravo albanske zajednice na ravnopravnost, upotrebu svog jezika, očuvanje identiteta i puno ostvarivanje manjinskih prava mora biti dosljedno poštovano i zaštićeno.

“Zaštita manjinskih prava i princip jednakih mogućnosti nijesu suprotstavljeni, već predstavljaju temelje demokratskog i multietničkog društva”, ističu.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava poziva da se o ovako osjetljivim pitanjima govori odgovorno i na osnovu činjenica, a da se javna rasprava usmjeri na zakonitost odluka, kriterijume i procedure.

“Vladavina prava, međusobno poštovanje i jednaki kriterijumi za sve najbolji su način da čuvamo multietnički karakter Ulcinja i Crne Gore”, poručuje Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.