Da li se otpronost može naučiti?

Zašto se neki ljudi bolje nose sa stresom od drugih?

U situacijama velikog stresa ili krize, ključna je otpornost - sposobnost prilagođavanja i oporavka. No da li je ta otpornost vještina koja se može naučiti ili je riječ o nepromjenjivoj osobini? Savjetnici za Vice objašnjavaju kako je izgraditi.

21.08.2026 22:20 Izvor: Index.hr

Urođena osobina ili vještina?

Uvriježeno je mišljenje da je otpornost osobina sa kojom se rađamo, ali stvarnost je drugačija. Neki ljudi sopstvenu snagu otkriju tek kada su prisiljeni da se prilagode teškim okolnostima. Šakvan Rid, licencirana savjetnica, objašnjava da otpornost nije isključivo individualna crta.

“Na nju utiču unutarnji faktori poput epigenetike, mentalnog i fizičkog zdravlja te crta ličnosti, ali i brojni vanjski činioci, kao što su iskustva iz djetinjstva, društveni identitet i dostupni resursi”, pojašnjava ona. To znači da se nivo otpornosti može mijenjati tokom života, zavisno od zdravlja, okruženja i životnih okolnosti.

Dobra je vijest da otpornost nije zadata. Moguće je raditi na njoj i razviti mentalni sklop koji pomaže u prevladavanju kriza. Rid predlaže četiri strategije za njeno jačanje.

Prepoznavanje sopstvenih emocija

Imenovanje emocija, iako djeluje jednostavno, pomaže u boljem povezivanju sa samim sobom i olakšava suočavanje sa problemom. Rid za to koristi metodu koju naziva “C.A.L.M. Code”. “To je jednostavan način za reset tijela pod pritiskom ili kada ste na rubu sagorijevanja.

Akronim C.A.L.M. odnosi se na četiri koraka. Prvi korak, “Come back”, je zaustaviti se i vratiti fokus na tijelo, na primjer na disanje ili napetost u mišićima. Drugi, poznat kao “Acknowledge” znači jasno priznati šta osjećate i šta se događa, umjesto da to potiskujete.

Treći, ili “Lower” podrazumijeva da smanjite pritisak, odnosno odustanete od nerealnih očekivanja i napravite samo ono što je u tom trenutku moguće. Četvrti, “Move toward connection” znači da potražite kontakt sa drugima, bilo razgovorom, porukom ili jednostavnim priznanjem da vam treba podrška. “Tako se prekida krug iscrpljenosti prije nego što ona potpuno prevlada. Nervnom sistemu dajete signal da postoji izlaz, umjesto da samo nastavite da trpite”, kaže Rid.

Stvaranje mreže podrške

Najotporniji pojedinci unaprijed stvaraju resurse na koje se oslanjaju u teškim vremenima. “Prikupljanje resursa podrazumijeva prepoznavanje unutrašnje i vanjske podrške koja vam je potrebna, i to prije nego što kriza nastupi”, ističe Rid.

“To znači da trebate poznavati svoje okidače i znati koji ljudi, mjesta, sjećanja ili aktivnosti vam pomažu da ostanete pribrani. Nervni sistem u stanju šoka ne može racionalno rješavati probleme u trenutku kad se oni dogode.”

Planiranje prema vašem ritmu

Kada postanete svjesni svojih obrazaca i granica, lakše ćete se pripremiti za izazove i upravljati njima. “Mnogi planiraju sedmicu prema rokovima, a ne prema sopstvenom ritmu i energiji”, kaže Rid. “Praćenje vašeg stanja pomaže da isplanirate odmor prije nego što doživite kolaps, a ne tek nakon njega.”

Traženje pomoći kao znak snage

Traženje pomoći jedan je od najvažnijih koraka. Oslanjanje na druge nije slabost, nego čin otpornosti i preživljavanja. “Budući da na otpornost utiču i vanjski faktori, ona nije samo stvar stava”, zaključuje Rid.

“Ako se teško nosite sa stresom savremenog svijeta, to nije vaš lični neuspjeh. To samo znači da treba da potražite podršku, izgradite zajednicu i upamtite da nismo stvoreni da kroz sve prolazimo sami.”