Ukidajući ovu uredbu Stejt departmenta, sudija Džanet Vargas je zaključila da je problem što je kriterijum za zabranu nacionalnost aplikanta, a ne objektivna procjena rizika od njih po SAD.
Ona je naglasila da je prema zakonu SAD odluka o izdavanju vize na konzularnom zvaničniku koji donošenjem odluke primenjuje važeće zakone i propise.
Trampova administracija je, kako se ocjenjuje, državljanima zemalja, poput BiH, zabranila da se usele u SAD, ne na osnovu eventualnog bezbjednosnog rizika, socijalnog statusa, pravosudnih procesa ili problematičnog ponašanja aplikanta, već na osnovu njihove nacionalnosti i etničke pripadnosti.
Pojedine nevladine organizacije u SAD-u optužile su Trampa da su zabranom obuhvaćene zemlje u kojima postoji značajan broj muslimanskog stanovništva ili zemlje u kojoj pretežno žive crnci i ljudi smeđe kože.
Stejt department je osporenu odluku donio u januaru, obrazlažući je potrebom da smanji rizik za zloupotrebe američkog socijalnog sistema i ugrožavanja javnog reda.
“Državljani ovih zemalja predstavljaju visok rizik da postanu javno opterećenje koje može iscrpiti resurse lokalnih, državnih i federalnih vlasti u Sjedinjenim Državama”, navedeno je tada u obrazloženju te odluke.
Od zemalja u regionu, tom zabranom izdavanja migrantskih viza bile su obuhvaćene i Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, dok su bile izuzete Srbija i Hrvatska.











