Ali zašto su vjerovali da ova ptica grabljivica predstavlja mudrost? Šta je to kod sove učinilo simbolom inteligencije i koji su aspekti grčke kulture doprinijeli takvom poštovanju?

Sova širom svijeta

Simbolika sove veoma se razlikuje među kulturama, što odražava različita tumačenja ove noćne ptice. U kulturama starosjedelaca Amerike sova je imala različita značenja. Za Hopije je simbolizovala smrt, dok je za pripadnike naroda Pueblo bila zaštitnik i simbol mudrosti, prenosi Greekreporter.

Vjerovali su da sova zahvaljujući svojoj noćnoj prirodi može da vidi skrivene istine. U drevnoj Kini sova je često izazivala strah i smatrana je predznakom nesreće. Ipak, poštovali su je i zbog njene povezanosti sa duhovnim svijetom, što se vidi i na bronzanim posudama u obliku sove iz perioda dinastije Šang.

U drevnom Egiptu sova nije bila povezana sa mudrošću, već sa smrću i zagrobnim životom. Egipćani su je prikazivali u hijeroglifima i grobnoj umjetnosti, povezujući je sa nepoznatim i tajanstvenim aspektima smrti. Slično tome, sova je u Mesopotamiji bila povezana sa podzemnim svijetom i tamom.

Čuveni vavilonski reljef “Kraljica noći“ prikazuje boginju sa karakteristikama nalik sovi, što ukazuje na povezanost sove sa noći i natprirodnim.

Mesopotamska boginja očiju

Još jedno žensko božanstvo povezano sa sovom bila je mesopotamska Boginja očiju. Njene široke, prodorne oči podsjećale su na oči sove. Ove figurine, koje uglavnom potiču iz perioda oko 3000. godine prije nove ere, možda nisu direktno predstavljale sove.

Ipak, njihove naglašene oči mogle su da podstaknu povezivanje sveznajuće prirode boginje sa izoštrenim vidom sove. Kako se kult Boginje očiju širio Bliskim istokom sve do drevne Sirije, pojedini istoričari smatraju da su Grci možda usvojili ovu boginju povezanu sa sovom i uvrstili je u svoj panteon.

Zašto su Grci poštovali jednu pticu?

Stari Grci, naročito u Atini, uzdigli su sovu u simbol mudrosti zbog njene povezanosti sa Atinom, boginjom mudrosti, rata i strategije.

Sova nije bila samo simbol Atine. Postala je sinonim za intelektualne osobine koje su predstavljale i samu boginju i grad. Ali zbog čega je upravo sova dobila takav simbolički status u grčkoj kulturi?

Njena noćna priroda i sposobnost da, kako se vjerovalo, vidi u mraku možda su imale ključnu ulogu. Dok su druge kulture ovu osobinu povezivale sa smrću ili natprirodnim, Grci su je doživljavali kao metaforu uvida i sposobnosti opažanja.

Baš kao što je sova mogla da se kreće i lovi u mraku, Grci su možda vjerovali da Atina može da spozna istinu i donese mudre odluke čak i u najtežim i najnejasnijim situacijama. Ta sposobnost da “vidi“ dalje od očiglednog možda je sovu učinila odgovarajućim simbolom boginje mudrosti.

Fizičke osobine sove i mudrost

Osobine sove koje podsećaju na čovjeka takođe su doprinijele njenoj povezanosti sa mudrošću. Grci su uglavnom imali antropocentričan pogled na svijet, što znači da su stvarnost posmatrali kroz prizmu čovjeka. Na primjer, prema mitovima, dvanaest bogova sa Olimpa često se miješalo u živote ljudi. Zar zaista nisu imali pametnija posla?

Takav pogled pomogao je Grcima da u sovama prepoznaju osobine slične ljudskim. Njene velike oči okrenute prema napred daju joj ozbiljan i zamišljen izgled, što je verovatno uticalo na predstavu o sovi kao mudrom i inteligentnom biću.

Sove su zbog svojih antropomorfnih osobina – pogleda i naizgled zamišljenog držanja – Grcima olakšale da ovoj ptici pripišu ljudske osobine poput inteligencije i predviđanja.

Simbolički značaj sove

Od šestog do prvog vijeka prije nove ere, na atinskim novčićima često su sa jedne strane bili prikazani Atina, a sa druge sova, čime je dodatno učvršćena povezanost ove ptice sa intelektualnim i građanskim životom.

Ovi novčići, u narodu poznati kao “sove“, postali su opipljiv prikaz mudrosti.

Sova je predstavljala čuvara vrijednosti i intelekta grada. U svojoj drami “Ptice“ Aristofan duhovito sugeriše da su srebrne sove najbolja vrsta jer “nikada neće otići; živjeće u vašem domu i gnijezditi se u vašoj kesi“, donoseći sitan novac.

Sove oko Partenona

Fizičko prisustvo sova u Atini takođe je doprinijelo njihovoj simboličkoj ulozi. Sove su se često mogle vidjeti oko Partenona, hrama posvećenog Atini, što je verovatno dodatno učvrstilo njihov sveti status. Često prisustvo ovih ptica na tako značajnom mestu moglo je navesti Grke da sovu doživljavaju kao prirodnu pratilju Atine.

Izreka “nositi sove u Atinu“, koja odgovara britanskoj izreci “nositi ugalj u Njukasl“, odražava rasprostranjenost sova u gradu i njihovu duboku simboličku povezanost sa boginjom.

Predznak pobjede u Grčkoj

Sova je, osim toga, smatrana predznakom pobjede u bitkama. Jedan starogrčki vojskovođa vjerovao je da pojava sove na bojnom polju znači da je Atina na njihovoj strani i da predskazuje uspjeh. To vjerovanje bilo je toliko snažno da je nosio sove u bitke i puštao ih kako bi podigao moral vojnika.

U drevnoj Atini izraz “Evo sove!“ označavao je “Evo znakova pobjede“. Prikaz sove kao simbola božanskog vođstva i trijumfa dodatno je učvrstio njenu povezanost sa mudrošću i zaštitom.

Šta je to kod sove bilo toliko “mudro”?

Njene velike oči nalik ljudskim i ozbiljan izraz lica vjekovima su izazivali divljenje i strah širom svijeta, stvarajući složenu simboliku. U drevnoj Grčkoj sova je poštovana kao simbol mudrosti, prvenstveno zbog povezanosti sa Atinom i vjerovanja da njena sposobnost da vidi u mraku predstavlja uvid i znanje.

Ovakvo shvatanje razlikovalo se od stavova drugih kultura, u kojima se sova često povezivala sa smrću, misterijom ili zagrobnim životom.

Uprkos tim razlikama, kroz sva ova vjerovanja provlači se zajednička tema. Fizičke osobine sove, naročito njene velike oči i nečujan let, oduvek su izazivale osećaj misterije i poštovanja.

Bilo da je doživljavana kao mudri vodič ili kao vesnik nesreće, sova ostaje jedno od najzanimljivijih i simbolički najbogatijih bića u ljudskoj kulturi.