Građani od prosječne plate ne mogu kupiti ni pola kvadrata stana, koji se kreće od preko 2.000 pa do preko 5.000 eura u Budvi, Tivtu i Kotoru. Da su cijene nekretnina više nego duplirane u poređenju sa periodom prije 2020. godine pokazuju i rješenja o plaćanju godišnjeg poreza na nekretnine, na osnovu kojih se zakljuuje da je cijena prosječnog stana u Podgorici više nego duplirana.
Prema rješenju o porezu koji je uručila Uprava lokalnih javnih prihoda Glavnog grada, a u koje je “Dan” imao uvid, porez na stan od 46 kvadrata na Zabjelu, na petom spratu, u zgradi bez lifta, koja je izgrađena prije 25 godina, iznosi preko 160 eura. Lokalna služba Glavnog grada procijenila je kvadrat tog stana na preko 2.000 eura, a njegovu ukupnu vrijednost na preko 95.000 eura. Isti taj stan je prije devet godina vrijedio 40.000 eura, odnosno kvadrat je bio 869 eura
Nekretnine u Crnoj Gori bilježe istorijski maksimalne vrijednosti, a prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji na nivou države iznosi 2.557 eura. Cijene kvadrata su u stalnom porastu i praktično su duplirane u odnosu na period od prije nekoliko godina.
Zvanični statistički podaci pokazuju jasne razlike u cijeni kvadrata u zavisnosti od toga u kojem se dijelu države nekretnine nalaze: primorski region (Budva, Tivat, Kotor) 2.838 do preko 5.000 eura, Podgorica od 2.500 do 3.000 (recimo Siti kvart), sjeverni region, uglavnom Kolašin i Žabljak, usled razvoja ski-turizma preko 2.000 eura, a središnji region (Nikšić, Cetinje) oko 2.000 eura.
Kada je u pitanju Crnogorsko primorje, pronaći stana ispod 3.500 eura po kvadratu u izgradnji na ekskluzivnim lokacijama poput Tivta i Budve postalo je prava rijetkost. Na najluksuznijim lokacijama (poput Porto Montenegra) cijene se kreću između 4.200 i 5.500 eura.
Prema procjenama agencija, stanovi se u velikom broju gradova prodaju i prije nego što se završi siva faza izgradnje. Glavni pokretači su interesovanje stranih kupaca, investicioni ugovori i inflatorni pritisci na građevinski materijal.
Za razliku od prodajnih cijena, koje i dalje rastu, cijene mjesečnog zakupa (kirija) u Podgorici u proteklim mjesecima konačno su pokazale blagi trend pada i korekcije.
Rješavanje stambenog pitanja u Crnoj Gori za većinu građana postalo je nemoguća misija jer cijene nekretnina vrtoglavo rastu. Iako se brojni podstanari nadaju da će do stana doći preko projekta “Velje brdo”, još uvijek je neizvjesno kada će stambene jedinice u tom planiranom kompleksu biti gotove.
Podaci Monstata pokazuju da ima preko 23.000 podstanarskih porodica, dok 20.000 građana živi kod rođaka i ima potrebu da riješi stambeno pitanje.
Iz Udruženja podstanara u više navrata su upozoravali da podstanari u Crnoj Gori žive u začaranom krugu između previsokih cijena stanova i skupih kirija.
“Stan za sve”
Građanski pokret URA više puta je inicirao formiranje državnog stambenog fonda “Stan za sve” jer su cijene stanova nepodnošljivo visoke za građane Crne Gore
Funkcioner te partije Miloš Konatar ranije je kazao da je danas za veliku većinu građana praktično nemoguće kupiti stan po tržišnim uslovima, a dodatni problem predstavljaju i visoke cijene rente za iznajmljivanje stanova.
“Najbolje rješenje je formiranje državnog stambenog fonda “Stan za sve”, koji bi svim građanima koji nemaju svoj stan omogućio da ga kupe po povoljnim uslovima, odnosno po cijeni izgradnje. URA je taj predlog pripremila kao dio stambene politike za vrijeme Vlade Dritana Abazovića”, rekao je Konatar, napominjući da banke uglavnom ne odobravaju stambene kredite osobama sa minimalnim platama i nesigurnim zaposlenjem, penzionerima ili korisnicima socijalne pomoći, jer ne mogu dokazati kreditnu sposobnost.











