Istraživači koje je predvodila Riša Patel sa Univerziteta Nortvestern u Čikagu proučavali su vezu između dva dijela mozga – amigdale i prefrontalnog korteksa, prenio je Špigel.

Kada su miševi koji su prethodno živjeli u grupama bili izolovani, ta neuronska veza postala je znatno aktivnija, dok su mužjaci pokazali veću sklonost ka konzumiranju alkohola.

Životinje su mogle da biraju između dvije posude za piće – jedne sa čistom vodom i druge sa 15-procentnim rastvorom alkohola.

Nakon izolacije, mužjaci su češće birali alkohol, dok su ženke smanjile njegovu konzumaciju.

“Naše istraživanje pokazuje da određeni signalni put postaje preaktivan tokom izolacije i direktno dovodi do povećane konzumacije alkohola, kao i da mužjaci i ženke pribjegavaju različitim neuronskim strategijama kada su sami”, rekla je Patel.

Istraživači smatraju da bi rezultati mogli da doprinesu boljem razumijevanju alkoholizma kod ljudi.

Navode da poremećaji u sličnim neuronskim putevima kod ljudi pokazuju određene obrasce povezane sa željom za alkoholom i povratkom na konzumiranje alkohola, dok klinička istraživanja ukazuju da prefrontalni korteks ima važnu ulogu u tim procesima.

Slično i kod ljudi

Slične polne razlike primijećene su i u istraživanjima ljudi.

Naučnici su prošle godine analizirali podatke oko 17.800 učesnika u tri velike studije u Nemačkoj i utvrdili da su usamljeni muškarci skloniji češćem konzumiranju alkohola i povezanim zdravstvenim rizicima.

Usamljene žene, s druge strane, bile su manje sklone konzumaciji alkohola nego žene koje nisu prijavljivale usamljenost.

Ipak, istraživači naglašavaju da još nije poznato u kojoj mjeri se nalazi dobijeni na miševima mogu prenijeti na ljude i da će to biti predmet budućih studija.