Iz CGO podsjećaju da se nestalim smatraju lica koja se vode kao nestala usljed međunarodnog ili nemeđunarodnog oružanog sukoba ili unutrašnjeg nasilja. Prema aktuelnoj javnoj bazi aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije, kojom upravlja Grupa za nestale osobe, kao multilateralni mehanizam regionalne saradnje u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan, trenutno je aktivno 11.188 slučajeva nestalih osoba sa područja bivše Jugoslavije.

“Crna Gora ima svoj dio odgovornosti u ovom procesu. Prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, trenutno se traga za 50 osoba – 38 koje su nestale na Kosovu, devet u Bosni i Hercegovini i tri u Hrvatskoj. Iako je taj broj manji nego u nekim državama regiona, iza svakog od tih brojeva stoji čovjek i porodica koja decenijama čeka informaciju, identifikaciju i mogućnost da dostojanstveno sahrani svog člana i obilježi mjesto njegovog počinka”, navedeno je u saopštenju koje potpisuje Maja Marinović.

Iz CGO navode da je krajem 2024. godine sa crnogorske liste nestalih zatvoren  jedan slučaj.

“Riječ je o R. Š, civilnoj žrtvi nestaloj u Đakovici 1999. godine, čiji su posmrtni ostaci sahranjeni u aprilu 2025. godine. Crna Gora je nastavila saradnju i sa institucijama susjednih država. U julu ove godine, nakon ponovljene ekshumacije u Nikšiću i DNK analize, preliminarno je potvrđen identitet Hasana Klapuha, trećeg člana porodice Klapuh. Njegovi posmrtni ostaci predati su Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, dok su posmrtni ostaci ranije identifikovanih Feride i Sene Klapuh predati u decembru 2025. godine”, podsjećaju.

Ukazuju da koliko je regionalna saradnja važna potvrđuju i podaci sa sastanka komisija za nestala lica Crne Gore, Srbije i Kosova u februaru 2026. godine.

Predstavnici Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) tada su naveli da su tokom prethodne godine primili 58 referentnih uzoraka kostiju, 170 krvnih uzoraka porodica i 62 DNK izvještaja, na osnovu kojih je identifikovano 26 žrtava.

“Svaki neriješeni slučaj nestanka mora imati kontinuiran institucionalni odgovor. Neophodno je intenzivirati traganje i utvrđivanje činjenica o sudbini nestalih, djelotvornije primjenjivati postojeće sporazume i protokole između država, otvoriti arhive koji mogu sadržati relevantne informacije i ojačati kapacitete i saradnju institucija uključenih u ovaj proces. Istovremeno, porodicama nestalih mora biti obezbijeđen odgovarajući pravni i socijalni status, kao i stvarno učešće u procesu traganja. Na potrebu unapređenja ovog procesa CGO je ukazao i kroz publikaciju „Crna Gora – osobe nestale uslijed oružanih sukoba tokom 90-ih – pregled stanja i preporuke za unaprijeđenje rezultata traganja za nestalima i položaja njihovih porodica”, navedeno je.

Iz CGO ocjenjuju da granice ne smiju biti prepreka traganju za nestalima, niti politički odnosi mogu biti opravdanje za višedecenijske zastoje.

“Za porodice nestalih protok vremena ne zatvara slučaj, niti umanjuje njihovu patnju i pravo da znaju istinu. Zato nestali ne smiju postati brojevi u evidencijama koje se jednom godišnje pominju – svaki neriješeni slučaj mora ostati aktivna obaveza institucija sve dok se ne utvrdi sudbina te nestale osobe”, podvače u saopštenju.

Međunarodni dan nestalih osoba obilježava se 30. avgusta sa ciljem podsjećanja na pravo porodica da znaju sudbinu svojih najbližih koji se vode kao nestali.