Izuzetan kvalitet takmičarskih programa, snažno prisustvo autorki, pažnja koju su privukle teme igranih i dokumentarnih filmova, trostruko veći broj posjetilaca na studentskoj selekciji i uspješna ekspanzija industrijskog segmenta potvrdili su da je 39. izdanje postavilo nove standarde u razvoju najvećeg crnogorskog i jednog od najznačajnijih regionalnih filmskih festivala.

Najveći uspjeh 39. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala je zadovoljna publika, ali i više od 80 projekcija, preko 400 gostiju i festivalska atmosfera koja je tokom sedam dana vladala u gradu, ocijenila je direktorica Filmskog centra Crne Gore i predsjednica Savjeta festivala Aleksandra Božović.

Ona je, u izjavi za PR Centar, podsjetila da je tokom sedam festivalskih dana održano više od 80 projekcija na više lokacija u Herceg Novom – na Kanli kuli, tvrđavi Forte Mare, u Kući nobelovca Iva Andrića, ispred Muzičke škole, u dvorani „Park“, kao i u okviru drugih festivalskih programa.

„Najbitnija stvar i najveći uspjeh jeste to što je publika prezadovoljna, što su učesnici i gosti zadovoljni. Ove godine imali smo više od 400 gostiju, kako na festivalu, tako i na industrijskim danima. Došli su, vidjeli Herceg Novi, uživali u filmovima i festivalu“, kazala je Božović.

Prema njenim riječima, organizatori mogu biti zadovoljni rezultatom višemjesečnog rada.

„Sav trud koji smo uložili proteklih godinu dana, Ministarstvo kulture i medija, Opština Herceg Novi, izvršni producent „Herceg Fest“ i Savjet Hercegnovskog filmskog festivala, daje nam razlog da budemo zadovoljni i da slavimo film, festival i crnogorsku kinematografiju“, kazala je Božović.

Precizni statistički podaci o ovogodišnjem izdanju festivala još nijesu dostupni, a Božović je najavila da će biti objavljeni naknadno. Ona je, međutim, istakla da je tokom svih sedam dana u gradu vladala prava festivalska atmosfera.

„Mislim da se 39. izdanje Hercegnovskog filmskog festivala može podičiti svim onim što jedan pravi filmski festival treba da ima“, istakla je Božović.

Kao jedan od budućih ciljeva festivala izdvojila je još veću posjećenost projekcija na Kanli kuli i Forte Mareu.

„Cilj svih nas je da sve projekcije na tvrđavama Kanli kula i Forte mare budu pune i da se uvijek traži karta više. Vjerujem da je to cilj svakog filmskog festivala i jedan od pokazatelja njegovog uspjeha“, rekla je Božović.

Poseban trenutak ovogodišnjeg festivala, prema njenim riječima, bio je dolazak dvostrukog oskarovca Asghara Farhadija, koji je otvorio program na tvrđavi Forte mare svojim filmom „Paralelne priče“.

„Tu se nije tražila karta više, već čitava pozornica više. Nekako je od ovog, 39. izdanja, dolaskom gospodina Farhadija, dvostrukog oskarovca, i njegovim otvaranjem programa, počela da se piše nova istorija Hercegnovskog filmskog festivala. Možemo očekivati da sljedeće godine ne bude samo jedna, već više zvijezda na festivalu“, kazala je Božović.

Posebno je istakla Montenegro Film Rendezvous, koji, kako je kazala, više nije samo prateći program, već sastavni dio Hercegnovskog filmskog festivala. Industrijski dani trajali su sedam dana festivala i završeni su neposredno pred ceremoniju zatvaranja i dodjelu nagrada.

Ona je Hercegnovski filmski festival opisala kao „vrata Mediterana“ i mjesto susreta crnogorske, regionalne, evropske i svjetske filmske industrije.

„Najveći utisak je to što su se zaista živjele sve boje filma i što su se međusobno prožimale. Boja koja je preovladala bila je crvena – boja ljubavi. Film je nešto što boji sve nas zajedno“, zaključila je Božović.

Glumica Ljiljana Blagojević, koja je bila članica žirija takmičarskog programa dugometražnog igranog filma, kazala je da je izuzetno zadovoljna ovogodišnjom selekcijom, kao i da joj je bila čast da bude dio žirija.

„Zadovoljna sam ponuđenim filmovima i skidam kapu svakome ko usije da snimi film na ovim prostorima i u ovom vremenu, jer uvijek postoje neke preče stvari od filma“, kazala je Blagojević.

Ona je istakla da filmska produkcija zahtijeva značajna sredstva, ali da je njen značaj za društvo mnogo širi od samog kulturnog aspekta.

„Film, nažalost, nije jeftin posao, ali je izuzetno značajan. Dokaz tome su i mnoge zemlje koje upravo kroz filmsku produkciju ostvaruju i predstavljaju mnoge stvari. Film nije samo kultura, film je i dokaz jednog civilizovanog društva“, navela je Blagojević.

Govoreći o selekciji, posebno je istakla veliki broj filmova koje su režirale žene.

„Veoma me je iznenadilo to što je bio veliki broj žena koje su režirale filmove. Selekcija je izuzetno dobro urađena. Donijela nam je i debitante, a dva debitanta su čak i nagrađena. To pokazuje da ima nade i da će se film izboriti za još bolje mjesto“, rekla je Blagojević.

Prema njenim riječima, filmovi u ovogodišnjem takmičarskom programu uglavnom su se bavili angažovanim temama, što vidi kao jednu od važnih uloga umjetnosti.

„Zadatak umjetnosti jeste da komentariše stvari koje živimo i koje nas okružuju, da o njima razmišljamo i da kao umjetnici svoje stavove plasiramo široj publici. Kroz umjetnički pristup treba da ukažemo na ono što može biti problem, ali i na vrline društva u kojem živimo“, zaključila je Blagojević.

Selektor dugometražnog igranog filma, novinar i filmski kritičar Vuk Perović kazao je da su ovogodišnju selekciju obilježili snažni autorski glasovi, kao i posebno prisustvo rediteljki, koje su donijele raznovrsne poetike, teme i perspektive.

„Kroz intimne i porodične priče, filmovi iz selekcije govorili su o mnogo širim društvenim pitanjima. Istakao bih i očigledno ujednačen kvalitet selekcije. Skoro svaki film je na neki način privukao pažnju žirija i dobio neko od priznanja, što najbolje govori o snazi ovogodišnjeg programa i da smo uspjeli da namučimo žiri, što je uvijek i cilj“, rekao je Perović.

Kao najveći utisak izdvojio je, kako je naveo, spoj visokog kvaliteta filmova i raznovrsnosti autorskih, naročito ženskih glasova, kao i snažnu komunikaciju koju su ta ostvarenja na kraju uspostavila sa publikom.

Selektor selekcije dokumentarnog filma, reditelj Vladimir Perović, kazao je da su ovogodišnju selekciju, osim visokog estetskog nivoa, povremenog eksperimentisanja sa formom, dominantno obilježili filmovi sa aktuelnim temama koje nas sve dodiruju.

„Kako kroz filmove, imali smo izuzetno visok nivo i kroz žiri. Ovogodišnja pobjednica Kana u dokumentarnoj selekciji, Pegah Ahangarani, zatim divni Geregin Zakojan, osnivač Jeremenske kinoteke, autor više knjiga, osnivač jednog festivala, pa Rada Šešić, koja je u dokumentarnom filmu i bukvalno sve. 24 filma, samo jedna nagrada + dvije diplome. I ove godine očitovala se neophodnost da se i u dokumentarnoj selekciji, posebno zato što je svjetska, a naravno i zato što je obimna i kvalitetna, uvedu tri mimoze“, naveo je Perović.

Prema njegovim riječima, posjećenost je poslovično bila veoma dobra, a razgovori sa prisutnim autorima ozbiljni i korisni.

„Prvi put na festivalu primjećuje se izuzetan rad PR službe, tako da je i dokumentarna selekcija kroz medije bila dobro prezentovana“, kazao je Perović.

Smatra da uvijek ostaje prostora za poboljšanja u budućnosti, kako bi se gledaocu ili novinaru omogućilo da vidi što više sadržaja iz programa, a jedan od predloga su jutarnje i popodnevne projekcije.

Selektorka programa studentskog filma, rediteljka Sara Stijović kazala je da se ove godine na trgu Mića Pavlovića tražila stolica više.

„Ne jedna, već desetine njih! Trostruko veći broj posjetilaca u odnosu na prethodnu godinu je jedna od činjenica na koju ekipa studentske selekcije može biti istinski ponosna. Nakon cjelovečernjeg programa, svako veče smo upotpunili segmentom Q&A sa studentima, pa je publika mogla upoznati autore i filmske ekipe, te saznati više o procesu nastanka datih filmova, inspiracija iz kojih su potekli i još mnogo toga“, istakla je Stijović.

Kazala je da iz vizure selektorke i moderatorke razgovora nakon filmova za najveći uspjeh vidi činjenicu da studenti sa projekcija odlaze nasmijani, uz zagrljaj se zahvaljujući na „svemu“.

„To „sve“ jeste moj posao, ali osmijesi i zagrljaji nisu previđeni nijednim ugovorom. To je najveći uspjeh ovogodišnje studentske selekcije“, zaključila je Stijović.

Urednik revijalnog programa Herceg Novi – serije, dramaturg Stefan Bošković ocijenio je da je ovogodišnji program posvećen serijama bio uspješan, ističući da očekuje da će naredne godine biti još kvalitetniji.

„Utisak mi je veoma dobar. Mislim da će iduće godine biti još bolje, s obzirom na to da su dvije godine zaista kratak period kada je riječ o razvoju jednog programa“, kazao je Bošković.

Kao jednu od važnih razlika u odnosu na prethodnu godinu izdvojio je znatno veću medijsku pažnju.

„Ove godine program je bio mnogo više medijski propraćen. Bilo je mnogo medija, snimanja uživo i intervjua sa autorima, tako da sam veoma zadovoljan. Još važnije je što su i učesnici otišli kućama veoma zadovoljni“, rekao je Bošković.

Program je, kako je istakao, pokazao raznovrsnost serijske produkcije, kako kroz različite stilove i autorske pristupe, tako i kroz žanrove.

„Pokazao nam je raznolikost serija, stilsku i autorsku raznovrsnost, kao i to koliko različiti žanrovi i dalje izazivaju veliko interesovanje publike. Čini mi se i da ovakav program na neki način ujedinjuje ovaj prostor, kroz međusobno razumijevanje, teme i jezik“, naveo je Bošković.

Posebnu vrijednost festivalskih projekcija vidi u tome što publika dobija priliku da serije pogleda prije njihovog zvaničnog emitovanja. To je dobro i za autore, kao svojevrstan uvid u reakcije publike na pilot-epizodu.

„Nakon sve četiri serije publika je govorila da jedva čeka da vidi nastavak. Tražili su narednu epizodu“, zaključio je Bošković.

Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival održan je 39. put od 22. do 28. avgusta, pod sloganom „Sve boje filma“. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“, dok je partner Filmski centar Crne Gore, uz podršku brojnih sponzora, medijskih sponzora, partnera i prijatelja Festivala.