Dana 16. novembra 2025. godine, trojica muškaraca sastala su se u jednoj kući na Staten Ajlendu u Njujorku kako bi razgovarala o planu da porotniku plate do 100.000 dolara. Zauzvrat bi tražili glas „nije kriv“ u slučaju trgovine drogom, navodi se u snimku njihovog razgovora.

“Kako će platiti?“, čuje se kako pita jedan od muškaraca čiji je telefon prisluškivao FBI.

“Gotovinom“, odgovorio je drugi.

Bivši bokser teške kategorije iz Crne Gore, Goran Gogić, optužen je u oktobru 2022. godine pred saveznim sudom u Bruklinu po jednoj tački optužnice za zavjeru radi kršenja Zakona o pomorskom sprovođenju zakona o drogama (Maritime Drug Law Enforcement Act) i po tri tačke za kršenje tog zakona.

Između maja 2018. i jula 2019. godine, tužioci navode da je Gogić, radeći sa drugima, prevezao „ogromne količine kokaina“ vrijedne milijardu dolara iz Kolumbije u Evropu preko Sjedinjenih Država, piše A&E Crime/Investigation.

U blizini obale i luka, komercijalni teretni brodovi su navodno noću ukrcavali kokain; posada bi potom dizala drogu iz glisera koji su prilazili brodovima i skrivala je u kontejnerima za transport u kojima je bilo dovoljno prostora, navode tužioci. Druga grupa radnika u Evropi potom bi istovarala kokain, saopštili su.

Organi reda zaplijenili su tri pošiljke – gotovo 20.000 kilograma kokaina – jednu iz luke Njujork-Nju Džersi i dvije iz luke Filadelfija. Zapljena 17.956 kilograma kokaina, vrijednog više od milijardu dolara, u Filadelfiji 19. juna 2019. godine bila je jedna od najvećih zapljena u istoriji SAD.

Gogić je uhapšen u Majamiju u oktobru 2022. godine dok se ukrcavao na let iz zemlje. Prijeti mu kazna od 10 godina do doživotnog zatvora. Izjasnio se da nije kriv.

Suđenje Gogiću trebalo je da počne 17. novembra 2025. godine, ali je zavjera za podmićivanje porotnika dovela do raspuštanja cijele porote, upravo u trenutku kada je trebalo da sasluša uvodne riječi.

“Nikada ne možete biti sigurni da je samo jednom porotniku priđeno ili da je samo jedan porotnik kompromitovan“, rekao je bivši savezni tužilac Neama Rahmani za A&E Crime + Investigation.

Portparol saveznih tužilaca u Bruklinu rekao je da je za Gogićevo suđenje trebalo da bude izabrana anonimna porota.

“Rijetko je, ali nije neuobičajeno, barem u slučajevima organizovanog kriminala i terorizma, da sudija koristi savezni zakon koji omogućava anonimne porote“, rekao je bivši savezni tužilac Džim Volden za A&E Crime/Investigation.

Kada advokati vode slučaj, dobijaju imena i određene identifikacione podatke o potencijalnim porotnicima, a tokom izbora porote mogu biti otkrivene i druge informacije, poput podataka o zaposlenju, navode Volden i Rahmani za A&E Crime + Investigation. Takve informacije ljudi mogu zloupotrijebiti za zastrašivanje, podmićivanje ili drugi uticaj na porotnike, rekli su.

„Jedino pravo sredstvo koje savezne sudije imaju da se zaštite od toga jeste da zaštite identitet porotnika, tako da se bukvalno otkrivaju samo opšti podaci“, rekao je Volden.

U narednom krugu izbora porote, sud takođe može odlučiti da ograniči broj i vrste pitanja koja advokati smiju postavljati potencijalnim porotnicima, rekao je Volden, ili može odlučiti da advokati ne postavljaju pitanja potencijalnim porotnicima, već da svoja pitanja dostave sudiji koji će ih postaviti u njihovo ime. Nakon što porota bude izabrana, sudija može otići toliko daleko da ih izdvoji od javnosti.

“Sud preduzima odgovarajuće korake kako bi osigurao da se ovo više ne dogodi“, rekao je Rahmani.

Nakon što je zavjera za uticanje na porotu izašla na vidjelo, trojica advokata su diskvalifikovana iz Gogićevog tima odbrane zbog „teških“ potencijalnih ili stvarnih sukoba interesa, među njima Džozef Korozo mlađi, sin savjetnika kriminalne porodice Gambino.

“Gospodina Gogića na suđenju treba da zastupa advokat koji nije zaokupljen povezanim postupkom koji se odnosi na njegovo potencijalno nedolično ponašanje“, presudila je sudija Džoan Azrak, koja vodi Gogićev slučaj.

Korozo je označen kao predmet istrage saveznih tužilaca, koji navode da su svjedoci možda bili zastrašivani uoči Gogićevog suđenja, a pravni dokumenti, uključujući fotografiju djeteta jednog svjedoka, pronađeni su u ćeliji u kojoj je optuženi bio pritvoren.

“To je zastrašujuće“, rekao je Volden. „Sada govorimo o potencijalnom uticaju na svjedoke, a ne samo na porotu.“

Volden je ispitivao Korozoovog poslovnog partnera Rona Rubinštajna tokom drugog navodnog slučaja uticaja na svjedoka 2002. godine, nakon što je Rubinštajn pomenut u svjedočenju jednog doušnika iz mafijaških krugova. Rubinštajn se tada pozvao na pravo da ne svjedoči protiv sebe.

Anđela Lipsman, advokatica koja je bila subranilac zajedno sa Korozoom, tvrdila je da odbrana nije namjerno dala Gogiću zaštićena dokumenta i da su neka od njih možda slučajno dospjela među dokumente koje je smio da posjeduje tokom posjeta u pritvoru.

Dvojica zavjerenika optuženih za pokušaj uticaja na porotu – Valmir Krasnići i Afrim Kupa – uhapšena su u svojim domovima 17. novembra 2025. godine, dan nakon razgovora na Staten Ajlendu.

Kod Kupe je pronađen dokument koji je sadržao ime, adresu i podatke o zaposlenju jednog porotnika. Krasnići je poslao fotografiju tog porotnika trećem zavjereniku, Mustafi Fteji, u tekstualnoj poruci. Fteja je takođe uhapšen tog dana, ali je pušten uz kauciju od 150.000 dolara. Odluka da se Krasnićiju odobri kaucija kasnije je poništena.

Kupa je već imao kriminalni dosije. Godine 2011. priznao je krivicu po optužbama za zavjeru u vezi sa trgovinom kokainom zajedno sa članovima kriminalne porodice Gambino. Prethodno je takođe bio osuđivan za trgovinu narkoticima, reketiranje, krađu iz banke i bankarsku prevaru.

Savezna tužiteljka Emili Din rekla je da se smatra da je Kupa dio balkanske organizovane kriminalne grupe, prema pisanju The New York Timesa.

Italijanski restoran u kojem je radio bio je “poznato mjesto okupljanja italijanskog i albanskog organizovanog kriminala“, rekla je.

Zavjerenici još nijesu osuđeni. Svakom od njih prijeti do 20 godina zatvora.

“Postoji istorija, posebno u organizovanom kriminalu, gdje je dio njihovog kodeksa da uopšte ne prihvataju sistem krivičnog pravosuđa“, rekao je Volden. „Postoji duga tradicija mafijaša koji ulažu velike napore da namjeste stvari u svoju korist.“