zvršna direktorica Nevladine organizacije Centar za dječija prava Ivona Pavković za naš radio ocjenjuje da je poražavajuće što majka iz Bijelog Polja nakon svega kroz šta su prošli ona, njena porodica i dijete mora protestom ispred zgrade suda da traži ono što bi, kako je kazala, trebalo da bude obezbijeđeno funkcionisanjem institucija.

“Mi imamo pravo na žalbu. Međutim, pravo na žalbu nije i ne smije postati uopšte pravo na beskonačno odlaganje pravde, naročito kada je žrtva dijete. Ako institucije u ovom slučaju nisu u stanju da pokažu hitnost nakon što postoji pravosnažna sudska odluka u slučaju seksualnog nasilja nad djetetom, onda prosto moramo da postavimo jedno otvoreno pitanje u kojem slučaju će da se pokaže”, kaže Pavković.

Upozorava da dijete nakon što je već prošlo kroz traumatičan postupak, ne smije ponovo biti izloženo posljedicama sporosti sistema.

“Pogotovo navodi majke da dijete sreće čovjeka na ulici. To je prosto jedna sekundarna viktimizacija i dodatna traumatizacija djeteta, a podsjetila bih državu na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta koja zahtijeva da najbolji interes djeteta bude od prvenstvenog značaja i obavezuje državu da dijete zaštiti od svakog oblika, bilo fizičkog ili mentalnog nasilja, zlostavljanja. Tako da u konkretnom slučaju, a i u mnogim slučajevima kojima se naš centar trenutno bavi, mi nailazimo na jednu sporost sistema, na kompleksne situacije koje iziskuju zaista jedno hitno reagovanje. Međutim, to često izostaje”, kazala je Pavković.

Da su izmjenama Krivičnog zakonika pooštrene kazne za seksualno nasilje nad djecom podsjeća Lepa Žunić iz Udruženja Roditelji, ali upozorava da je i dalje problem primjena propisa.

“Ono što se u praksi dešava jeste kada dođe do seksualnog nasilja nad djecom, procedure i sami postupci su jako komplikovani, dugi i teški i za djecu i za porodice. I onda, bez obzira što nam je zakonska regulativa u redu, djeca nam često ostaju nezaštićena”, kaže Žunjić.

Prema podacima koje nam je dostavila Uprava policije, u prvih sedam mjeseci ove godine registrovano je jedanaest krivičnih djela nedozvoljenih polnih radnji, pri čemu je šest žrtava bilo maloljetno.

Tokom prošle godine evidentiran je 21 slučaj sa jedanaest maloljetnih žrtava, dok je tokom 2024. bilo petnaest slučajeva i deset maloljetnih žrtava.

“Policijski službenici su od početka ove godine, u periodu od 1. januara do 1. avgusta 2026. godine, registrovali 11 krivičnih djela iz člana 208 Krivičnog zakonika Crne Gore – Nedozvoljene polne radnje. Broj oštećenih lica ovim krivičnim djelima je ukupno 10, od kojeg broja su u četiri slučaja žrtve punoljetna lica, a u šest su žrtve maloljetna lica. Tokom 2025. godine registrovano je 21 krivično djelo, a broj oštećenih lica je ukupno 21, od kojeg broja su u 10 slučaja žrtve punoljetna lica, a u 11 su žrtve maloljetna lica. Kada je u pitanju 2024. godina, registrovano je 15 krivičnih djela iz člana 208 KZCG – Nedozvoljene polne radnje. Broj oštećenih lica je ukupno 17, od kojeg broja su u 7 slučajeva žrtve punoljetna lica, u 10 su žrtve maloljetna lica”, navode u saopštenju policije.

Iz policije navode da u ovakvim slučajevima, posebno kada su žrtve djeca, postupaju sa posebnom pažnjom uz mjere za njihovu zaštitu i sprečavanje dodatne traumatizacije.