Govoreći o inicijativi DPS-a za smjenu Mandića, nakon što je predsjednik Skupštine izjavio saučešće povodom smrti nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, kojeg je Haški sud osudio na doživotnu kaznu zatvora za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, Vučurović je kazao da ne postoji razlog za njegovu smjenu.

Osvrnuo se i na stavove predstavnika Albanskog foruma, navodeći da je Nikola Camaj rekao da neće glasati za smjenu, dok je, kako kaže, Nik Đeljošaj saopštio da neće potpisati inicijativu.

„Ne bih želio da se miješam u stvari Albanskog foruma, a Camaj je iskusan političar i cijenim ga. On je rekao da neće glasati za smjenu, Đeljošaj da neće potpisati inicijativu. Ne želim da unesem zabunu i zadržaću se tu, ali jasno ću reći da će Mandić, na radost većinske Crne Gore i na radost našu i srpskog naroda, nastaviti da obavlja posao predsjednika Skupštine i nakon ove inicijative“, kazao je Vučurović.

On smatra da se, kako je rekao, traže različiti razlozi kako bi se pokušao otežati rad Mandića i parlamentarne većine.

„Samo iznalaze razne razloge da pokušaju da podmetnu nogu Mandiću, ali i radu parlamentarne većine, i uspore put Crne Gore ka EU, jer je parlament najvažniji instrument na putu ka EU. Skupština je uradila više sada nego u proteklih 30 godina. O tome svjedoče rezultati i Brisel je to posvjedočio“, rekao je Vučurović.

Kazao je da mu je jasna, kako je naveo, namjera DPS-a da podigne tenzije pred predstojeće izbore.

„Jasna mi je namjera DPS-a da podigne tenzije i da se nalazimo pred izbore u Crnoj Gori, i lokalne i parlamentarne, sve to ima svoje. Čudno je ponašanje ovih koji su potpisali inicijativu i pominju suočavanje sa prošlošću, a zaboravljaju da se DPS nikada nije suočio sa prošlošću“, kazao je Vučurović.

On je naveo da je vidio tekstove u kojima se podsjeća na izjave funkcionera iz ratnog vremena, postavljajući pitanje da li će oni koji danas podržavaju inicijativu osuditi izjave iz devedesetih godina.

„Vidio sam tekstove gdje se vade izjave funkcionera iz ratnog vremena i da li će oni sada da smognu snage i političkog morala da osude te izjave iz devedesetih i u vrijeme deportacije muslimana iz Crne Gore. Zna se ko je bio tada na vlasti – Milo Đukanović. Bilo bi korektno da se te političke organizacije osvrnu i podsjete na to vrijeme“, rekao je Vučurović.

Posebno se osvrnuo na Bošnjačku stranku i njen odnos prema tom periodu.

„Kako će se prema tome odrediti Bošnjačka stranka, zašto ne žele da saopšte svoj stav? Jasno je da su Đukanović i DPS imali veze sa tim vremenom“, kazao je Vučurović.

Vučurović je ocijenio i da napadi na Mandića traju od trenutka kada je predložen za predsjednika Skupštine, navodeći da u tome vidi “antisrpski element politike DPS-a”.

„Napad na Mandića je uslijedio iste večeri kada je predložen za predsjednika Skupštine. To je antisrpski element DPS-a. Oni ne mogu da prihvate da Srbi o nečemu odlučuju, da je Srbin na čelu Skupštine. Crna Gora je država svih građana, svih njenih naroda, a samim tim je i srpska država“, kazao je Vučurović.

Sjednica na kojoj bi trebalo da se raspravlja o inicijativi zakazana je za 24. septembar, a glasanje o smjeni predsjednika Skupštine je tajno.

Vučurović je, govoreći o mogućim procedurama i odnosu snaga u parlamentu, ponovio da ne vidi većinu koja bi mogla da smijeni Mandića.

„Razne tehnike postoje, ali glavno je da će Mandić biti i dalje predsjednik i ne postoji većina koja može da ga obori“, zaključio je Vučurović.

Govoreći o ulasku u EU kazao je da vjeruje da Crna Gora može ubrzano zatvoriti pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom.

Ocijenio je da su promjene nakon 2020. godine dovele do ubrzanja evropskog puta, a poručio je i da Crna Gora u EU treba da uđe sa kičmom i dostojanstvom, kao ravnopravan partner.

U fokusu razgovora bili su odnosi Vlade i Skupštine, dinamika usvajanja zakona i reformskih rješenja, kao i prioriteti evropske agende Crne Gore.

Govoreći o tome da li Crna Gora može da zatvori 15 poglavlja, što zvuči kao ambiciozan cilj, Vučurović je kazao da je, prema njegovom mišljenju, ključno pitanje spremnosti da se ispune sugestije koje su dolazile iz Brisela.

„Očigledno je neko bio spreman, a neko nije na sve to što su sugestije iz Brisela, koje su se davale i ranijim vladama. Samo je spremnost bila u pitanju, da li želite da budete dio EU porodice. One vlade prije 2020. godine retorički su promovisale EU politiku, ali toga nije bilo na djelu. Bilo je otvaranja poglavlja, ali ne i zatvaranja, jer je tadašnji režim bio u saradnji sa organizovanim kriminalom i oni nijesu mogli raditi na polju poglavlja 23 i 24, jer su ona bila u fokusu kada se to ticalo Đukanovićeve i Markovićeve vlade. I ne samo što su srasli sa organizovanim kriminalom, nego su progonili neistomišljenike, naročito političke. Ta vladavina se nije mogla približiti EU i oni su samo retorički bili za članstvo u EU“, kazao je Vučurović.

On je rekao da su, prema njegovom mišljenju, nakon promjene vlasti 2020. godine stvari počele da se mijenjaju nabolje, navodeći vlade Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i aktuelnu Vladu Milojka Spajića.

„Nakon 2020. godine i nakon rapidnog oslobađanja naroda od stresa koji je imao čitavih decenija, stvari su počele da se mijenjaju nabolje, i u Vladi stručnjaka i eksperata, i Vladi Dritana Abazovića, i sad se desila kulminacija sa Milojkom Spajićem. Od kada su Mandić i Spajić na čelu Skupštine i Vlade, ubrzanim putem se krenulo ka članstvu u EU i ja sam ubijeđen da će do januara i februara sva poglavlja biti zatvorena. To jeste optimistično, ali evo, to je neko moje mišljenje“, kazao je Vučurović.

Na pitanje da li će Crna Gora biti punopravna članica Evropske unije ili će postojati članstvo „u nekoliko brzina“, Vučurović je rekao da je Crna Gora bila država prije nego što su to bile brojne države koje su danas članice Evropske unije.

„Crna Gora je bila država prije nego što su brojne države to bile u današnjoj EU. Naš stav je da treba u EU da uđemo sa kičmom i sa dostojanstvom države Crne Gore, vjekovne države, i da se tako ponašamo kao nasljednici ljudi koji su se borili za tu državu onako kako su se borili, i čašću i dostojanstvom, i da u EU porodicu tako i uđemo, da se ne povijamo, već da budemo partneri sa državama i Briselom. Sve drugo bi bilo izigravanje članstva i ne bi bilo punopravno članstvo u EU“, kazao je Vučurović.