Propisano je da naknadu plaća vlasnik bespravnog objekta, a obračunava se po kvadratnom metru neto površine objekta, na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja.

Visina naknade zavisi od zone, stepena opremljenosti građevinskog zemljišta, troškova urbane sanacije, kao i vrste, namjene i starosti objekta.

Naknada za urbanu sanaciju po kvadratnom metru iznosi kao i do sada 141,56 eura u zoni IA, 136,68 eura u prvoj zoni, 97,63 eura u drugoj, 73,22 eura u trećoj, 63,46 eura u četvrtoj, 48,81 eura u petoj, dok j šestoj zoni iznosi nula eura.

Prosječni troškovi komunalnog opremanja građevinskog zemljišta na nivou svih zona utvrđeni su na 97,63 eura po kvadratnom metru.

Umanjuju se naknade za različite kategorije vlasnika i namjene objekata.

Za objekte osnovnog stanovanja naknada se umanjuje 50 odsto, dok je za objekte čiji su vlasnici ili članovi domaćinstva samohrani roditelji ili staratelji, lica sa invaliditetom, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, kao i pripadnici romske i egipćanske populacije, umanjenje je 90 odsto.

Za jednokratno plaćanje naknade popust iznosi 20 odsto, dok se naknada za objekte u vlasništvu vjerskih zajednica, koji se koriste za bogoslužbene i druge vjerske potrebe, umanjuje za 50 odsto.

Umanjenja se, kako se navodi, ne mogu međusobno sabirati.

Propisano je da vlasnik bespravnog objekta osnovnog stanovanja, ukoliko ispunjava zakonske uslove za legalizaciju, može ostvariti umanjenje i kada je riječ o posebnom dijelu kolektivnog objekta.

Takođe, vlasnik bespravnog objekta površine do 500 kvadratnih metara može ostvariti umanjenje za površinu do 200 kvadrata, ukoliko ispunjava ostale uslove za objekat osnovnog stanovanja.

Za bespravne objekte osnovnog stanovanja naknada može da se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, najviše u 360 rata.

Za ostale bespravne objekte maksimalan broj rata je 120.

„Naknada za bespravne objekte osnovnog stanovanja plaća se jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, a najviše u 360 mjesečnih rata”, piše u Odluci.

Jednokratno plaćanje podrazumijeva uplatu kompletnog iznosa u roku od deset dana od zaključivanja ugovora o naknadi, uz pravo na umanjenje od 20 odsto, pod uslovom da vlasnik nije već ostvario umanjenje po drugom osnovu.

Kod plaćanja na rate ugovaraju se redovna i zatezna kamata, kao i sredstva obezbjeđenja plaćanja.

Naknada se uplaćuje na račun budžeta Glavnog grada, dok bi prihodi bili raspoređeni između Glavnog grada i države u odnosu 80 prema 20 odsto.

„Prihodi od naknade pripadaju budžetu Glavnog grada i budžetu Crne Gore u srazmjeri 80 odsto prema 20 odsto”, ističe se.

Obračun naknade obavlja Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, dok naknadu rješenjem utvrđuje nadležni organ lokalne uprave.

Agencija je dužna da u roku od deset dana od dostavljanja elaborata premjera izvedenog stanja nadležnom organu dostavi obračun naknade neophodan za donošenje rješenja.

Šta ako se rate ne plaćaju?

Definisane su i mjere za slučaj neredovnog izmirivanja obaveza.

Ukoliko vlasnik bespravnog objekta kasni sa plaćanjem duže od tri mjeseca, smatraće se dospjelim cjelokupan iznos duga, nakon čega Agencija može pokrenuti postupak prinudne naplate.

Za plaćanje na rate kao sredstvo obezbjeđenja predviđa se hipoteka, pod uslovima propisanim Odlukom.

Predviđeno je i prelazno pravilo za građane koji su već podnijeli zahtjev za legalizaciju.

Postupci u kojima je vlasnik bespravnog objekta ili njegovog dijela podnio zahtjev za legalizaciju do dana stupanja na snagu nove odluke biće okončani prema ranijoj Odluci o naknadi za urbanu sanaciju iz 2020. godine, ukoliko je to povoljnije za vlasnika.

Novom odlukom prestaje da važi Odluka o naknadi za urbanu sanaciju iz 2020. godine.