O mogućnostima mobilizacije štednje građana govorio je izvršni direktor NLB Asset Managementa u Sloveniji Luka Podlogar, koji je ocijenio da Evropa prepoznaje potencijal štednje domaćinstava i radi na tome da se taj novac usmjeri ka dugoročnim projektima i investicijama.

„Evropa prepoznaje priliku da mobiliše uštede sektora građana i trenutno se radi na tome da se razvije ponuda koja će omogućiti malim investitorima da ulažu u dugoročne projekte. Kada govorimo o Crnoj Gori, jedan od prvih koraka trebalo bi da bude nagrađivanje strpljivih štediša, između ostalog kroz poreska izuzeća. Važno je razvijati i industriju penzionih fondova, jasna pravila za distribuciju investicionih proizvoda kroz banke i zatvorene investicione fondove“, kazao je Podlogar.

Kako je rekao, regulativa je neophodna, ali nije dovoljna. U Crnoj Gori će povjerenje, ističe, biti najvažniji pokretač. Govoreći o potencijalu crnogorskog tržišta, Podlogar je naveo da je broj investicionih fondova po stanovniku veoma nizak u poređenju sa zemljama regiona i Zapadne Evrope. Prema njegovim riječima, fondovi trenutno čine mali dio bogatstva domaćinstava, iako građani novac imaju, ali ga dominantno drže u depozitima.

„Volimo depozite, ali je problem što depozit u najboljoj situaciji može samo da sačuva vrijednost, dok je zbog inflacije moguće da se realna vrijednost novca čak i smanjuje. Ako domaćinstva ulažu samo u depozite, nemaju udio u rastu kompanija i privrede. Fondovi, sa druge strane, predstavljaju put dugoročnih i strpljivih investitora i omogućavaju domaćinstvima da učestvuju u tom rastu“, ukazao je Podlogar.

Kao primjer uspješne prakse izdvojio je Hrvatsku, gdje je vrijednost imovine fondova značajno porasla i sve više podržava finansiranje privrede, uključujući mala i srednja preduzeća. Posebno je ukazao na značaj distribucije investicionih proizvoda. Podlogar još jednim važnim elementom smatra poresku politiku, navodeći da pojedine zemlje regiona i EU nude značajne poreske podsticaje za dugoročna ulaganja.

„U nekim zemljama regiona postoje višegodišnja oslobađanja od poreza na kapitalnu dobit, što je investitorima jasan signal da se dugoročna ulaganja podstiču. Crna Gora je u tom smislu uradila dosta, ali je važno da se sagleda cijeli sistem – od regulative, preko distribucije, do poreskih podsticaja. Tek tada možemo očekivati da se štednja u većoj mjeri pretvara u investicije“, poručio je Podlogar.

On je, odgovarajući na pitanja učesnika konferencije, kao jednu od prednosti Crne Gore u procesu evropskih integracija izdvojio činjenicu da već koristi euro.

Priznanja najboljima

Prvog dana konferencije dodijeljena su i tri priznanja kompanijama koje su se izdvojile po transparentnosti, odgovornosti i kvalitetu korporativnog upravljanja.

Predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić uručio je priznanje u kategoriji „Emitent godine – Prime market segment“ kompaniji Zetatrans AD Podgorica. Kako je saopšteno prilikom uručenja, kompanija se izdvojila nivoom korporativne odgovornosti. Zetatrans je prisutan na crnogorskom tržištu od 1965. godine i danas je jedan od vodećih špeditera u zemlji.

U kategoriji „Emitent godine – Standard market segment“ priznanje je pripalo kompaniji Marina Bar AD. Kompanija je prepoznata po napretku i primjeni standarda, a više od dvije decenije predstavlja jedno od prepoznatljivih imena crnogorskog primorja. Svoje poslovanje razvija u oblasti lučkih i nautičkih usluga, povezujući tradiciju sa savremenim standardima poslovanja.

Priznanje u kategoriji „Emitent godine – slobodno tržište“ uručeno je Lovćen banci AD Podgorica, koja se, kako je poručeno, izdvojila kvalitetom praksi važnih za dalji razvoj tržišta kapitala. Banka je osnovana 2014. godine i trenutno je sedma po veličini među bankama u Crnoj Gori.

Masterclass o kapitalu

U nastavku konferencije održan je i masterclass posvećen evropskoj direktivi CRD VI, koja donosi važne promjene u oblasti kapitala. Predavanje su održali strateški savjetnik i gostujući profesor Rodžer Hartman i savjetnik nadzornih i upravnih odbora Samuel Grand.

Hartman je kazao da je zadovoljstvo pratiti napredak Crne Gore i da je ovogodišnji masterclass zamišljen kao novi format konferencije, sa fokusom na teme koje će biti važne za sve aktere crnogorskog finansijskog sistema.

„Ove godine prvi put imamo masterclass, čiji je cilj da predstavi originalan i autentičan sadržaj o temama relevantnim za sve aktere finansijskog ekosistema. CRD VI direktiva, usvojena 2024. godine, sada ulazi u ključnu fazu primjene u Evropi. Ako Crna Gora ostvari ambiciju da postane članica EU 2028. godine, ova direktiva će biti veoma važno pitanje za sve koji su danas ovdje“, istakao je Hartman.

Grand, koji se uključio online, podsjetio je da njegova saradnja sa Crnom Gorom traje duže od deceniju, kada je u Podgorici održao predavanje o operativnim rizicima u bankarstvu, o čemu je, kako je podsjetio, tada izvještavao i magazin Bankar.

„Moja priča sa Crnom Gorom počela je u martu 2012. godine, kada sam prvi put bio u Podgorici. Veoma mi je drago što sam ponovo sa vama i što mogu da pratim razvoj tržišta. Od pet ključnih promjena koje donosi CRD VI izdvojio bih dvije koje će biti posebno značajne. Za neke institucije to znači uvođenje novih zahtjeva, dok za druge predstavlja njihovo značajno jačanje, posebno u oblasti planiranja i kontinuirane procjene adekvatnosti i sposobnosti rukovodstva“, ukazao je Grand.

Korporativno upravljanje

Rezultate godišnjeg izvještaja o korporativnom upravljanju za 40 emitenata predstavila je načelnica Sektora za superviziju emitenata, berzi i CKDD-a u Komisiji za tržište kapitala Ivana Bojanić. Ona je podsjetila da je korporativno upravljanje u Crnoj Gori aktuelna tema još od devedesetih godina, te da je prvi kodeks usvojen 2009.

Danas je, kako je ukazala, ova oblast uređena kroz više propisa, uključujući zakone o privrednim društvima, računovodstvu, reviziji i tržištu kapitala.

Novi Kodeks korporativnog upravljanja usvojen je 2025. godine, a njegova primjena počela je u januaru ove godine.

„Da bi društvo moglo biti usklađeno sa Kodeksom korporativnog upravljanja, ono prvo mora biti usklađeno sa propisima. Novi kodeks je strukturiran kroz pet poglavlja koja se odnose na strukturu i organizaciju upravljanja, skupštinu akcionara, akcionare i transparentnost u izvještavanju. Izvještavanje o primjeni kodeksa sprovodi se kroz dva upitnika: o usklađenosti sa kodeksom i o praksama“, navela je Bojanić.

Komisija za tržište kapitala, kako je dodala, ima obavezu da jednom godišnje izrađuje izvještaj o korporativnom upravljanju.

Podaci predstavljeni ovogodišnjim izvještajem odnose se na emitente koji su se na kraju prošle godine nalazili na regulisanom tržištu berze. Prema sektorskoj strukturi, najzastupljeniji su emitenti iz sektora saobraćaja i skladištenja, sa oko 30 odsto.

Ukupan promet za sve emitente na kraju prošle godine iznosio je nešto više od 83 miliona eura, dok je tržišna kapitalizacija iznosila oko 1,3 milijarde eura, odnosno nešto više od 33 miliona eura po emitentu.

Ukupan osnovni kapital emitenata iznosio je 2,2 milijarde, dok je tržišna kapitalizacija bila 1,3 milijarde eura. Podaci o vlasničkoj i upravljačkoj strukturi ukazuju i na dominantno prisustvo muškaraca u odborima direktora.

Međunarodna konferencija „Finansijska tržišta Crne Gore“ nastavlja se sjutra. U fokusu će biti teme o globalnoj energetskoj krizi, budućnosti bankarstva, vještačkoj inteligenciji i tokenizaciji tržišta kapitala.