Moderator panela bila je glavna i odgovorna urednica portala Bankar Ivana Boljević.

Na pitanje o promjenama koje Crnoj Gori donosi ulazak u EU i potencijalni odliv kadrova, osnivač i predsjednik “EXPO commerce” i predsjednik Odbora direktora kompanije “Domaća trgovina” Ljubomir Šćepanović naglasio je da upošljavaju 3.000 radnika i rade na uspostavljanju interne predviljivosti – kako bi se zaštitili od budućih dešavanja.

“Jedva čekam da dođu jer smatram da smo konkurentni. Konkurencija je ozbiljna i mislim da će EU imati prednosti, ali nemaju razumijevanja za lokalna tržišta. U jednom trenutku kada imate zakon spojenih sudova i kada iz većeg dolazite u mali sud, vi jeste u prednosti. Moje mišljenje je da će oni koji prvi uđu i mijenjaju navike potrošača, uvući svoju kompaniju u minus. Strane kompanije ne vole crvene zastavice i ukoliko se to desi dva puta za redom, taj menadžment je u ozbiljnim problemima”, naveo je Šćepanovič i dodao da konkurenti Crnoj Gori mogu biti kompanije iz Hrvatske i Slovenije.

Svako tržište je priča za sebe

Vlasnik i predsjednik Odbora direktora “Zetagradnja” Blagota Radović je naglasio da svako tržište ima svoje specifičnosti, da posluje u zemljama bivše Jugoslave i EU te da su razlike najčešće u poštovanju zakona. Naglasio je da je veliki broj administrativnih barijera u Crnoj Gori i Srbiji, dok je Slovenija odmakla u tom kontekstu.

“Svuda je važno da ocijenite koje je vaše mjesto. Svuda su lobiji, interese, ne možete iz male zemlje sa ograničenim resursima, da idete na velika tržišta sa velikim idejama. Krenite, dokazujte se lagano, polako, uporno i kvalitetom i to je jedini način da se ide na tržišta van Crne Gore. Nije ni malo lak put i traži upornost i dobre kontakte, bez dobrih advokata na bilo kojem tržištu van Crne Gore je izuzetno teško”, naveo je Radović.

Upitan o stavkama koje su ključne za uspjeh, kako u Crne Gore tako i Srbije, Šćepanović je naglasio da je kao preduzetnik i investitor više od 36 godina na tržištu i da vjeruje da su ključni ljudi, novac i vrijeme. Naglasio je da vrijeme vodi do ostalih koraka.

Radović je dodao da je u privatnom sektoru od 1986. godine i da je osim upornosti, ključan i preduzetnički duh.

“Morate biti rođeni da budete preduzetnik, makar je to moje duboko mišljenje. Morate imati poriv da radite i da budete uporni. Tajming je važan, osjećaj tržišta – koja je to niša u kojoj se mogu plasirati ideje. Pamtim dobro koliko je bilo na tom putu od 40 i više godina i neuspjeha, ali jačina ljudi sa kojima radiš i koji te podržavaju, daje ti energiju da kreneš maltene sa dna…”, kazao je Radović.

Ogroman potencijal

Na pitanje gdje vidi tržište Crne Gore do 2040. godine, Šćepanović je kazao da smatra da je vidi kao uređenu, u kojoj su procesi predvidljivi, dok je Radović dodao da država mora imati strategiju razvoja. Istakao je da se mora utvrditi gdje država najbrže može da uloži novac koji će donijeti rezultate i bolje uslove za život, te da smatra da se treba fokusirati na poljoprivrednu proizvodnju.
Šćepanović je naveo da su poljoprivredni proizvođači kvazi-socijalne kategorije i da su umorni, te da ih nije dovoljno podržavati već i prigrliti.

Predsjednik Komisije za tržište kapitala Crne Gore Željko Drinčić pitao je paneliste da li je vrijeme da Crna Gora dobije privatnike koji izlaze na berze ili izdaju korporativne obveznice, pri čemu je Radović najavio da vode pregovore te da će “Lovćen banka” uskoro ponuditi akcije javnosti.

On je pitao u šta se trenutno može ulagati s obzirom da inflacija pojede standarna ulaganja pa zato misli da je ključno ulagati u ozbiljne kompanije. Radović je naglasio i da je sa još sedam ili osam preduzetnika, raspoložen da preuzme crnogorske Aerodrome i uradi proces njihove modernizacije.

Sugestije slabo uvažene

Radović je o ulasku Crne Gore u EU naglasio da je riječ o pozitivnom koraku ali i da ta alijansa ima interese u državi, te da su spremni na borbu protiv konkurencije iako posluju na malom tržištu.

Upitan o umrežavanju, pojasnio je da pokušavaju da utiču na donosioce odluka u Crnoj Gori ali da ih slabo čuju.

Naveo je da njihovi predlozi za poboljšanje poslovnog ambijenta nisu uvaženi, te da smatra da se društvo treba okrenuti znalcima i vizionarima a ne ljudima od danas do sjutra.

Radović je naglasio da smatra i da je situacija u građevinarstvu haotična, da nema sigurnosti za kupce i da na tržištu ima mnogo onih koji se nikada nisu bavili tim poslom, te da se boji da će se Crna Gora naći u istoj situaciji u kojoj je bila Slovenija tokom svjetske finansijske krize.

“U bankarskom sektoru moramo priznati je mnogo preciznije definisano tržište. Tu je kontrola od strane države maksimalna. I to je dobro. Centralna banka Crne Gore je zadnjih godina intenzivno radila da uredi banke, da ih dovede u red, a to znači da obezbijedi sigurnost”, naglasio je on.