Riječ je o značajnom međunarodnom pravosudnom forumu koji okuplja predsjednike i najviše predstavnike vrhovnih sudova, sa ciljem razmjene iskustava i najboljih praksi, unapređenja pravosudne saradnje i jačanja dijaloga među različitim jurisdikcijama svijeta.

Pavličić učestvuje na Konferenciji na poziv predsjednika Vrhovnog suda Republike Južne Koreje Jo He-dea, a u okviru programa obratila se učesnicima izlaganjem na temu „Uloga sudstva u odbrani nezavisnosti sudstva“.

Učešće predsjednice Vrhovnog suda na ovom značajnom međunarodnom skupu predstavlja priliku za predstavljanje reformskih procesa u crnogorskom pravosuđu, neposredan dijalog sa predsjednicima i najvišim predstavnicima sudskih vlasti drugih država, kao i dalje jačanje međunarodne pravosudne saradnje i razmjene najboljih praksi.

U obraćanju najvišim predstavnicima sudskih vlasti, Pavličić je istakla da nezavisnost sudstva nije privilegija sudija, već garancija prava svakog građanina na jednakost pred zakonom, nepristrasno suđenje i odluku zasnovanu isključivo na pravu i utvrđenim činjenicama.

Nezavisnost sudstva, naglasila je, predstavlja javno dobro i jedan od ključnih uslova stabilnog demokratskog društva.

Govoreći o Crnoj Gori, predsjednica Vrhovnog suda ukazala je na snažnu posvećenost crnogorskog sudstva vrijednostima demokratije, vladavine prava i zaštite osnovnih prava, posebno u kontekstu procesa evropske integracije.

Taj proces, kako je navela, predstavlja mnogo više od usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije.

“On podrazumijeva jačanje institucija, unapređenje povjerenja javnosti i puno ukorjenjivanje vladavine prava u demokratskom sistemu”, navela je Pavličić.

Posebno je ukazala na neraskidivu vezu između nezavisnosti, integriteta i povjerenja javnosti, naglašavajući da autoritet sudije ne proizilazi iz moći, već iz povjerenja društva da će pravda biti ostvarivana pravično, nezavisno i u skladu sa zakonom.

“Povjerenje javnosti ne može se izgraditi deklaracijama. Ono se strpljivo stiče dosljednošću, integritetom, stručnošću i transparentnošću“, poručila je predsjednica Pavličić, ističući da svaka presuda doprinosi kredibilitetu pravnog sistema i da svaka odluka može da ojača ili oslabi povjerenje javnosti u institucije.

Govoreći o posebnoj odgovornosti najviših sudskih instanci, predsjednica Pavličić naglasila je da uloga vrhovnih sudova prevazilazi odlučivanje o najvažnijim pravnim sporovima. Vrhovni sudovi su čuvari ustavnih vrijednosti, pravne sigurnosti, ujednačene primjene prava i jednakosti pred zakonom, ali i povjerenja javnosti u ostvarivanje pravde.

Istovremeno, predsjednici vrhovnih sudova imaju dodatnu odgovornost da razvijaju pravosudnu kulturu utemeljenu na nezavisnosti, integritetu, profesionalizmu i odgovornosti.

Pravosudno liderstvo, poručila je, ne ostvaruje se samo autoritetom, već prije svega ličnim primjerom, jer ponašanje čelnika sudstva oblikuje institucionalnu kulturu i šalje poruku novim generacijama sudija o vrijednostima na kojima počiva sudijska funkcija.

Osvrćući se na savremene izazove, predsjednica Vrhovnog suda upozorila je da prijetnje nezavisnosti sudstva danas više ne proizilaze isključivo iz neposrednog miješanja u rad sudova.

“One se pojavljuju i kroz dezinformacije, polarizaciju javnog diskursa, snažan uticaj društvenih mreža i sve veća očekivanja da pravda bude ostvarena odmah, čak i u najsloženijim pravnim sporovima”, dodala je.

Takve okolnosti, kako je istakla, od sudija zahtijevaju ne samo nezavisnost već i otpornost, dok od pravosudnih institucija zahtijevaju djelotvorniju komunikaciju sa javnošću, uz istovremeno očuvanje neophodne sudijske uzdržanosti.

“Istinska nezavisnost sudstva ne živi samo u zakonima, već i u karakteru“, naglasila je predsjednica Pavličić, ukazujući da se ona gradi svakoga dana – načinom na koji sudija pristupa rješavanju spora, njegovom smirenošću, odmjerenošću u govoru i dostojanstvom sa kojim čuva ugled svoje funkcije.

Nezavisnost sudiji daje hrabrost da donese odluku i onda kada ona nije popularna, kao i snagu da ostane vjeran zakonu i sopstvenoj savjesti i pred najtežim izazovima, jer je upravo nezavisno sudstvo garant da će zakon biti jednak za sve.

Predsjednica Vrhovnog suda ukazala je i na značaj međunarodnih standarda kao važnog oslonca za postupanje sudija, bez obzira na nacionalni pravni sistem u kojem obavljaju svoju funkciju.

Njihovo poštovanje, naglasila je, ne umanjuje nezavisnost sudstva, već je potvrđuje i povezuje nacionalna pravosuđa kroz univerzalne vrijednosti zakonitosti, ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Posebno je poručila da u vremenu populizma i različitih oblika pritisaka na sudsku vlast integritet, hrabrost i odlučnost sudija potvrđuju da nezavisnost sudstva nije samo profesionalni ideal, već snaga koja štiti sve članove društva od nepravde i doprinosi očuvanju stabilnosti demokratskog društva.

Zaključujući izlaganje, predsjednica Pavličić pozvala je najviše predstavnike sudskih vlasti da nezavisnost sudstva brane ne samo riječima, već snagom svojih djela – dobro obrazloženim sudskim odlukama, i da pravdu čuvaju kao jedno od najvećih dobara svakog društva.

“Samo nezavisno, odgovorno i profesionalno sudstvo može garantovati da se pravda ne samo traži, već i ostvaruje, da je zakon jednak za sve, da niko nije iznad zakona i da je sud posljednje utočište pravde“, zaključila je Pavličić.

Predsjednica Vrhovnog suda sastala se sa predsjednikom Kasacionog suda Republike Turske Omerom Kerkezom, sa kojim je razgovarala o unapređenju saradnje najviših sudskih instanci dvije države. Sagovornici su istakli značaj kontinuirane razmjene iskustava i najboljih praksi i potvrdili spremnost da dodatno intenziviraju institucionalnu saradnju kroz stručne susrete i bilateralne posjete.

Tokom sastanka sa šeficom Odjeljenja i višom savjetnicom za pravosuđe Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Tatjanom Teplovom, predsjednica Pavličić razmotrila je pravce buduće saradnje u oblasti digitalizacije pravosuđa. Susret je označio početak saradnje usmjerene na podršku digitalnoj transformaciji pravosudnog sistema, unapređenju efikasnosti rada sudova i razvoju savremenih digitalnih rješenja.

Konferencija predsjednika vrhovnih sudova Azije i Pacifika, kao azijski pandan Mreži predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije, održava se svake dvije godine. Ovogodišnja Konferencija u Seulu, od 16. do 19. septembra, okupila je oko 250 učesnika, među kojima su predsjednici vrhovnih sudova i visoki predstavnici pravosuđa iz više od 40 država, uključujući Republiku Južnu Koreju, Japan, Kinu, Singapur, Australiju, Sjedinjene Američke Države, Kanadu, kao i Crnu Goru i druge evropske države, uz učešće predstavnika relevantnih međunarodnih organizacija.